New York Times tvrdi da je pronašao osnivača bitcoina Satoshija Nakamota. Evo što trebate znati.

I novopridošli u kripto svijetu i dugogodišnji veterani industrije nagađali su o pravom identitetu Satoshija Nakamota više od desetljeća. Bezbrojni članci, dokumentarci, nekoliko tužbi...ali do danas ništa konkretno.

Neki razlozi za brigu

Osim čiste znatiželje, i kripto entuzijasti i skeptici imaju razloga za brigu.

Nakamoto ima gotovo mitski status ključne figure u svijetu digitalne imovine. Njegov izum pokrenuo je kripto tržište vrijedno 2,4 bilijuna dolara. Poznato je i da pseudonimni kreator kontrolira 1,1 milijun bitcoina, što je otprilike 44% više od najvećeg svjetskog korporativnog vlasnika bitcoina, Strategyja (MSTR).

Čak i izvan Nakamotove veze, Back, koji u srpnju puni 56 godina, dao je neprocjenjiv doprinos kriptovalutama.

Godine 1997. Back je izumio filter za neželjenu poštu poznat kao Hashcash. Njegov temeljni algoritam, poznat kao dokaz rada (prrof of work), oblikovao je istraživanje kriptovaluta u sljedećem desetljeću. Postao je temelj onoga što je omogućilo funkcioniranje bitcoina nakon godina neuspjelih pokušaja stvaranja digitalne valute.

Kako je tekla istraga?

Satoshi je čak poslao e-poštu Backu mjesecima prije objavljivanja bijele knjige o bitcoinu kako bi se uvjerio da ispravno citira Backov rad. A veze između dva kriptografa idu mnogo dublje, prema izvješću.

Glavni zaključak iz istrage New York Timesa jest da se Satoshijevo pisanje najviše podudaralo s Backovim. Finski programer Martti Malmi, koji je radio sa Satoshijem u ranim danima bitcoina, objavio je stotine razmijenjene e-pošte kao dio sudskog postupka.

Istraživački novinar New York Timesa John Carreyrou, uz pomoć stručnjaka za umjetnu inteligenciju Dylana Freedmana, sastavio je svu korespondenciju s tri važne internetske mailing liste koje obuhvaćaju desetljeća. Usporedili su materijal sa svim Satoshijevim poznatim pisanim radovima. Back se pokazao najbližim podudaranju s njim u svakoj od tri analize pisanih radova provedenih u istrazi.

Back demantira

Značajne neobičnosti koje su Satoshi i Back dijelili uključuju pisanje dva razmaka između rečenica, korištenje britanskog pravopisa i pogrešnu upotrebu crtica na isti način. Carreyrou tvrdi da je Back sam sebi pisao te e-poruke kako bi stvorio naslovnu priču.

Back je demantirao nalaze NYT-a, i u članku i na X-u, gdje je objavio:

"Nisam Satoshi, ali sam se rano usredotočio na pozitivne društvene implikacije kriptografije, online privatnosti i elektroničkog novca, otuda moj aktivni interes za primijenjena istraživanja e-casha, tehnologije privatnosti na popisu cypherpunkera, što je dovelo do hashcasha i drugih ideja.", zaključuje Beck.

No, sličnosti između Satoshija i Backa su bezbrojne, prema istrazi.

Kako NYT objašnjava, ono što je prvo potaknulo istragu o Satoshiju bilo je Carreyrouovo gledanje HBO serije koja je pokušala razotkriti misterij Satoshija. Backovo ponašanje tijekom intervjua u tom dokumentarcu pobudilo je Carreyrouovo zanimanje.

"Nakon što sam se susreo s mnogo lažljivaca i razvio svojevrsnu stručnost u njihovim pričama, ponašanje gospodina Backa - njegove sumnjive oči, nespretno smijanje, trzavi pokreti lijeve ruke - djelovalo mi je sumnjivo. Kad su odjavne špice počele, nekoliko sam puta ponovio snimku na svom televizoru“, napisao je Carreyrou.

Nedavno - i ključno za početak istrage - Back je postao izvršni direktor BSTR-a, trezorske tvrtke koja drži više od 30.000 bitcoina. Planirano je da izađe na burzu putem obrnutog spajanja s tvrtkom za bianco čekove (CEPO) kojom upravlja Cantor Fitzgerald.

Vrijeme za to službeno spajanje više je puta odgađano posljednjih mjeseci i sada se očekuje prije kraja drugog tromjesečja.

Ipak, jedna od implikacija je da je Back, kao izvršni direktor tvrtke u procesu izlaska na burzu, dužan otkriti sve informativne materijale investitorima prema američkom zakonu o vrijednosnim papirima. Carreyrou priznaje da nije bio svjestan ove dinamike kada je konačno intervjuirao misteriozno nervoznog Backa.

"Tajna zaliha od 1,1 milijuna kovanica koja bi mogla srušiti tržište Bitcoina ako bi se iznenada prodala, na primjer, vjerojatno bi se smatrala materijalnom“, ističe se u članku.