Norveška vlada blokirala ulaganja mirovinskog fonda u neizlistane dionice

Norveška središnja banka, koja upravlja stabilizacijskim fondom, preporučila je prošle godine da se do pet posto imovine fonda uloži u vlasničke udjele kompanija čije dionice nisu uvrštene u burzovne kotacije. To bi, po sadašnjim brojkama, odgovaralo iznosu od oko 80 milijardi dolara.

Najveći mirovinski fond u svijetu ulaže višak prihoda od nafte i plina u dionice u burzovnoj kotaciji, državne i korporativne obveznice, neuvrštene nekretnine i infrastrukturne projekte za zelenu energiju, poput vjetroelektrana. Trenutno upravlja imovinom u vrijednosti oko 1,6 bilijuna dolara.

"Zaključili smo da u ovom trenutku nećemo otvoriti mogućnost ulaganja u dionice koje nisu u burzovnim kotacijama", rekao je ministar financija Trygve Slagsvold Vedum na konferenciji za novinare. Takva ulaganja nosila bi veće naknade, manje transparente informacije i potrebu za širokim političkim konsenzusom.

"Nastavit ćemo razmatrati tu mogućnost", dodao je ministar. Vlada je odlučila da trenutno nije vrijeme za ulaganja u neizlistane dionice dijelom i zato što treba sačuvati stabilnost u Norveškoj u razdoblju političke nestabilnosti u inozemstvu, rekla je Vedumova zamjenica Ellen Reitan.

Stabilnost važnih institucija važna je u nestabilnim vremenima, a naftni fond definitivno je važna institucija, rekla je Reitan za Reuters.

Ministarstvo financija objavilo je da planira uspostaviti neovisno stručno vijeće za fond čije će podatke koristiti pri budućim odlukama o pitanjima poput ulaganja u neizlistane dionice, rekao je Vedum.

U fondu su zadovoljni što ministarstvo nije definitivno otklonilo mogućnost ulaganja u neizlistane dionice. "Veselimo se sastanku s parlamentarnim odborom za financije u ovom mjesecu kako bismo odgovorili na pitanja o toj temi", stoji u elektronskoj poruci Reutersu.

Parlament je odbacio zahtjev da se dio novca u mirovinskom fondu ulaže u kapital tvrtki čijim se dionicama ne trguje na burzama, uz obrazloženje da bi to moglo biti preskupo i da bi onemogućilo kontinuiranu analizu prinosa.

Ulaganje u neizlistane dionice omogućilo bi fondu da novac usmjeri u tvrtke koje tek planiraju uvrštenje u burzovnu kotaciju, uključujući one u brzorastućem tehnološkom sektoru, kao što je umjetna inteligencija.

Kritičari pak smatraju da bi se fond trebao držati višedesetljetne uspješne formule praćenja globalnih burzovnih indeksa. Zagovornici uzvraćaju da upravo kompanije s neizlistanim dionicama danas čine veći i brzo rastući dio gospodarstva.

Izvršni direktor fonda Nicolai Tangen smatra da je pravi trenutak da fond počne ulagati u takve tvrtke, s obzirom na trenutno visoke kamatne stope i relativno mali broj novih burzovnih uvrštenja širom svijeta.