Nova devizna intervencija HNB-a: Bankama prodano više od 618 mln eura

HNB je bankama prodao 618,15 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,608529 kuna.

To je peta, i za sada pojedinačno najveća devizna intervencija središnje banke, koja time nastoji očuvati stabilnost tečaja odnosno ublažiti deprecijacijske pritiske na kunu.

HNB je prvi put intervenirao na deviznom tržištu 9. ožujka, a uslijedile su intervencije 12. i 13. te 16. ožujka, u kojima je bankama prodano 1,63 milijarde eura, a s današnjom se intervencijom taj ukupni iznos penje na gotovo 2,25 milijardi eura.

Tim deviznim intervencijama središnja banka nastoji ublažiti slabljenje kune, koje traje od početka ožujka.

Naime, danas, zadnji dan ožujka primjenjuje se srednji tečaj eura od 7,609231 kunu za jedan euro, što je nešto više od dva posto viši tečaj u odnosu na početak ožujak, kada je srednji tečaj na tečajnici HNB-a iznosio 7,456909 kuna.

I današnja je devizna intervencija nastavak niza mjera koje središnja banka poduzima kako bi održala stabilnost tečaja, ojačala likvidnost financijskog sustava te oživjela tržište državnih obveznica.

Guverner HNB-a Boris Vujčić je sredinom ožujka na sjednici Vlade kazao da HNB provodi tri glavne skupine monetarnih mjera - stabilizaciju deviznog tečaja i osiguranje devizne likvidnosti, potom osiguranje kunske likvidnosti za nastavak financiranja gospodarstva, što se čini kroz strukturne i redovne repo operacije, te podupiranje stabilnosti tržišta državnih obveznica uvođenjem operacija otkupa državnih obveznica.

Tako je kroz strukturnu operaciju 16. ožujka bankama plasirano 3,8 milijardi kuna, na rok od pet godina, po kamatnoj stopi od 0,25 posto, a od tada se provode i redovne repo operacije.

HNB je intervenirao i na tržištu državnih vrijednosnih papira te je na dvije aukcije otkupo državnih obveznica u iznosu od 4,3 milijarde kuna, što je prvi put da je HNB djelovao na taj način.

Uz to, imajući u vidu potrebu države za dodatnim financiranjem zbog Covid-19 paketa mjera, HNB je prošli tjedan smanjio i stopu obvezne pričuve, čime je bankama oslobođeno dodatnih 10,5 milijardi kuna.

"Navedeni se iznosi ne mogu zbrajati jer je riječ o različitim mjerama. Dok devizne intervencije pretvaraju kunsku likvidnost u deviznu, operacija financiranja banaka i otkup obveznica stvaraju dodatnu kunsku likvidnost, a spuštanje stope obvezne pričuve otpušta bankama postojeću likvidnost koja je bila blokirana monetarnim mjerama središnje banke. No, svi su ti potezi bili međusobno komplementarni i imali su cilj očuvanje povoljnih uvjeta financiranja za sve klijente banaka unatoč gospodarskom zastoju i golemim poremećajima koji pogađaju svjetska financijska tržišta, održavajući u isto vrijeme stabilnost tečaja", rekao je guverner Vujčić u nedavnom intervjuu za Večernji list.

Dodao je da bi financiranje države mogao olakšati očekivani porast privatne štednje koja će tražiti sigurna ulaganja. S druge strane, financijska tržišta nalaze se pod stalnim potresima, neizvjesnost je iznimno visoka, i to će sve zahtijevati vrlo oprezno upravljanje financiranjem proračuna, rekao je guverner.