Tržište kratkoročnog najma posljednjih je godina u snažnom porastu, ponajviše zahvaljujući širenju internetskih platformi. Iako raznolika ponuda smještaja, koja obuhvaća i privatne objekte koji se iznajmljuju gostima, može pozitivno utjecati na turizam, eksponencijalni rast uzrokuje i probleme. Nedostatak dostupnih stambenih prostora u popularnim turističkim odredištima, više cijene najma i utjecaj na život lokalnog stanovništva samo su neki od tih negativnih učinaka. U EU-u je 2022. godine rezervirano 547 milijuna noćenja na četiri velike internetske platforme (Airbnb, Booking, Expedia Group i Tripadvisor).
Najveći broj gostiju koji su koristili kratkoročni najam u 2022. zabilježen je u Parizu (13,5 milijuna), nakon čega slijede Barcelona i Lisabon, s više od 8,5 milijuna gostiju te Rim s više od 8 milijuna gostiju. Kad je riječ o statističkim regijama unutar EU-a, lani je najveći broj noćenja rezerviranih putem internetskih platformi zabilježen u Jadranskoj Hrvatskoj (27 milijuna), Andaluziji (25 milijuna) i regiji Provansa - Alpe - Azurna obala (22 milijuna). Kad se uzmu u obzir podaci o lokalnom stanovništvu, europski gradovi koji su u 2022. imali najveći udio turista u kratkoročnom smještaju u odnosu na broj lokalnih stanovnika su Benidorm i Benalmádena u Španjolskoj (6,1 % i 4,4 %) te Zadar, Pula i Split u Hrvatskoj (4,9 %, 4,3 % i 3,7 %).
Da bi se te vrijednosti stavile u perspektivu, treba istaknuti da ovaj omjer u EU-u prosjeku iznosi 0,33 %. Zbog nedostatka transparentnosti kod kratkoročnog najma nadležnim je tijelima teško učinkovito pratiti i regulirati te usluge, osigurati usklađenost s lokalnim propisima, oporezivanjem i sigurnosnim standardima. Neka se odredišta teško nose s brzim rastom kratkoročnog najma koji može promijeniti stambena područja i dodatno opteretiti javne usluge poput prikupljanja otpada na primjer. Stoga je lani Europska komisija izradila prijedlog za osiguravanje veće transparentnosti kratkoročnog najma i potporu javnim tijelima u promicanju održivog turizma. Parlament i Vijeće unijeli su izmjene i postigli dogovor o konačnoj verziji prijedloga u studenome ove godine.
EU mjere uključuju: jedinstveni registracijski broj domaćina koji nudi kratkoročni najam, kako bi se olakšala identifikacija i provjera informacija od strane nadležnih tijela; obvezu provjere točnosti podataka i provođenje nasumičnih provjera od strane internetskih platformi. Nadležna tijela moći će ukloniti objekte koji nisu u skladu s pravilima i po potrebi izreći novčane kazne platformama; uspostavu „jedinstvenih digitalnih ulaznih točaka” u državama članicama za pomoć lokalnim tijelima u praćenju aktivnosti iznajmljivanja i poboljšanju turizma. Za male platforme koje u prosjeku imaju do 4 250 oglasa primjenjivat će se jednostavniji sustav za razmjenu podataka. Prije stupanja na snagu, Vijeće i Parlament trebaju potvrditi načelni dogovor, a nakon toga države članice imat će 24 mjeseca za njegovu provedbu.
