Ognjenović: Ova sezona bit će teža od lanjske, sigurnost nam mora biti najvažniji adut

Pandemija je i dalje tema broj jedan i u ovoj zemlji koja je za Hrvatsku najvažnije emitivno tržište s kojeg u godinama prije koronakrize godišnje u našu zemlju pristizalo oko tri milijuna turista. Nijemci su se pokazali kao vjerni gosti i lani kada su u mnogim destinacijama doslovno spašavali sezonu. I ove godine puno se očekuje od njemačkog tržišta, no sezona će biti vrlo neizvjesna i teška s obzirom na kašnjenje s procjepljivanjem, nove sojeve koronavirusa, a i činjenicu da će i druge mediteranske zemlje, koje su lani bile »out«, ove godine više no ikad pokušati uzeti svoj dio kolača.

– Hrvatska je Nijemcima jedna od omiljenih destinacija i vrlo je važno njegovati taj odnos, čak i kad je najteže, ukazat će u razgovoru za Novi list Selimir Ognjenović, vlasnik minhenskog touroperatora ID Riva Tours, specijaliziranog za dovođenje njemačkih gostiju u Hrvatsku, i slobodno se može reći doajen hrvatskog turizma.

Samim time na važnosti dobiva i prošlotjedna objava najtiražnijeg bavarskog dnevnog lista Münchner Merkura o tome što Hrvatska ove godine nudi gostima iz Bavarske, ali i ostatka Njemačke, te na koji način će osigurati sigurnost gostiju. S ovim turističkim znalcem razgovarali smo o tome kakve su perspektive s ovog, za Hrvatsku najvažnijeg emitivnog tržišta, kako će se ponašati konkurencija, ali i tome što mogu biti hrvatski aduti u ovogodišnjoj, još jednoj pandemijom, obilježenoj turističkoj sezoni.

Što znači ovakva objava u ovim tiražnim njemačkim novinama u vrijeme kada se polako počinje buditi interes za putovanjima, iako u Njemačkoj, a i mnogim drugim zemljama epidemiološke mjere su još stroge, a neki ih i pooštravaju zbog novih sojeva virusa?

– Činjenica je, a to potvrđuje i iskustvo, da ljudi žive u određenim ciklusima. Pojavom proljeća i sunca tema godišnjih odmora postaje ponovno vrlo aktualna. Taj ciklus razmišljanja kamo će se ove godine na godišnji odmor čak i u krizi kao što je ova, nije izostao. Ljudi s dolaskom toplijeg vremena i ove godine, unatoč svemu, počinju razmišljati kamo će na odmor, kada će to biti moguće, hoće li moći otputovati što prate i mediji… Istovremeno, mnogi turistički djelatnici su rekli »kada sve krene«, onda ćemo se početi oglašavati. Ali pitanje je što kada krene, putovanja ili interes?! Ja sam i lani bio za to da mi kao ID Riva budemo prisutni kroz cijelu godinu. To održavanje kontakata s gostima, odnosno kako Nijemci kažu »njegovanje kontakata« kroz cijelu godinu je iznimno važno. Prije svega iz razloga da bi se zadržala lojalnost potrošača, a koja nam je, moram istaknuti, spasila 2020. Dakle, prije nekih 20-ak dana u javnosti su počele prve priče što će biti s putovanjima građana o Uskrsu te se i Münchner Merkur bavi ovom temom. Naravno Uskrs je ono prvo razdoblje o kojem se govori u sezoni, iako za nas kao ID Rivu u ovom trenutku uskrsno vrijeme realno nije veliki potencijal. U svakom slučaju, o putovanjima se počelo govoriti i razmišljati i stoga je jako dobro da je jedan od najtiražnijih bavarskih dnevnih listova pisao o našoj zemlji. To je dogovorila direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Münchenu, Nera Miličić, koja je dogovorila i niz dodatnih promidžbenih akcija s ovim najjačim regionalnim novinama. A novinarka koja je potpisala taj članak je inače, dobitnica nagrade Zlatna penkala.

Koje poruke su poslane bavarskim gostima?

– O očekivanjima i ponudi, ali i sigurnosti boravka u Hrvatskoj govorili su ministrica Nikolina Brnjac, direktor HTZ-a Kristjan Staničić, direktor HUT-a Veljko Ostojić, Nera Miličić i ja. Jedna od vrlo važnih poruka jest sigurnost, a samim time je predstavljen projekt Safe stay in Croatia. Išli smo i s jednim od naših najjačih argumenata, a to je iskustvo koje smo stekli u koronakrizom obilježenoj 2020. Isto tako mi je jako drago da je svoje iskustvo iznijela i jedna gošća koja je lani boravila na našim jedrenjacima i koju su pitali da li je trebalo što mijenjati tijekom odmora, da li ima mjesta za unapređenje, a ona je kazala kako nije moglo biti bolje.

Kako vidite platformu Safe stay in Croatia, koliko će ona doprinijeti sigurnosti kod njemačkih gostiju koji planiraju dolazak na Jadran, odnosno, kako je rečeno, na »bavarsko more«?

– Vrlo je važna jer se na ovoj web stranici mogu naći sve informacije vezane za COVID i sigurnost u Hrvatskoj pa gost može točno vidjeti koji propisi i pravila vrijede za bilo koji segment ponude, čarter, hotele, privatni smještaj, restorane… ali i vidjeti koje su mjere pružatelji tih usluga morali zadovoljiti te jamče da ih se pridržavaju. Mi tako možemo reći da su svi naši brodovi u projektu Safe Stay, s time da imamo čak i neke dodatne mjere poput ionizatora zraka u koje smo s brodarima već lani uložili oko 30.000 eura, do vrećica za pribor za jelo i slično… Mi smo se prijavili i vjerujem da je to jedna odlična ideja i ono što je važno sada jest da se to redovito aktualizira te da doista jamčimo ono što tamo piše. Mislim da će stranica ostati aktualna i nakon COVID-krize jer sigurnost je uvijek jedan od najvažnijih preduvjeta da bi se putovalo u neku destinaciju, a to je nešto što će dugoročno biti tema. Inače, uvijek sam govorio da sam više za riječ odgovornost nego sigurnost, no mislim da je odgovornost put prema sigurnosti i da u ovom projektu imamo razloga da ističemo kako smo učinili sve odgovorno da gosti budu sigurni. Taj projekt, ne da ima samo moju podršku, već i moju simpatiju. S time da moramo doista pružiti gostu ono što ondje tvrdimo i biti jako odgovorni po pitanju sigurnosti nas samih, tako i naših gostiju. Ta stranica će biti jako posjećena jer svaki iznajmljivač ili restoran može na svom Instagramu ili Facebooku objaviti da je dobio znak Safe stay in Croatia pa gost koji na toj stranici bude tražio informacije ne smije biti razočaran.

Što to novo doba znači za hrvatski turizam?

– Hrvatski turizam treba biti izbalansirani mozaik kvalitetnih usluga. To možemo ostvariti prije svega ne gradnjom preko prirode, nego ugrađivanjem turističkog proizvoda u prirodu. Bog nam je dao prelijepu zemlju i to ne treba nitko zaboraviti. Očuvanje prirode i svijest da čovjek želi živjeti u očuvanijem i drugačijem okruženju se pojavila prije izbijanja pandemije. Pandemija je tu svijest samo na neki način stavila po strani, na čekanje, ali kada se pandemija povuče, opet ćemo se okrenuti zaštiti okoliša, ali i odmaku od overturizma. Hrvatska za to ima sve preduvjete.

I sami ste rekli kako se za Uskrs ne može očekivati neki turistički promet, hotelijeri spominju da tek oko Duhova očekuju prve veće dolaske gostiju. Svi smo se nadali da će procjepljivanje ići brže i u Hrvatskoj i u ostalim zemljama, ali vidimo kakvi su problemi. Istovremeno stižu novi, zarazniji sojevi koronavirusa. S obzirom na neizvjesnost, ali i na iskustvo od lani, kako uopće u ovom trenutku gledate na ovu turističku sezonu?

– Sigurno da je jako teško bilo što prognozirati. Što se, pak, popuštanja mjera tiče, mislim prije svega da se ne smije gledati na lockdown kao na situaciju da smo nevini zatvoreni u zatvoru. Mi smo jednostavno bili savjetovani i primorani da smanjimo broj kontakata koji istovremeno znače veći rizik od zaraze. To je čista matematika. To je bilo, pogotovo u trenutku kada je bilo najteže, jednostavno nužno napraviti kako bi se spasilo ljudske živote. Popuštanje mora doći, međutim, mi bi mogli popustiti sve mjere da možemo računati na stopostotnu savjesnost ljudi. Jer mjere ne znače ništa drugo nego da se želi zaštiti nas i naše zdravlje. Zato taj prijelaz u normalno u ljudima treba nositi odgovornost za vlastito ponašanje i oprez pa onog trenutka kada se neke mjere popuste, ne smijemo zaboraviti na odgovornost i potpuno se opustiti. Sada slaviti izlazak iz lockdowna znači ulazak u novi lockdown. A ograničenja će uvijek doći kada dođemo u situaciju da se moramo sjetiti one doktorice iz Milana koja je apelirala kako ne želi odlučivati tko će umrijeti, a tko živjeti jer u bolnicama nema mjesta. I toga moramo biti svjesni. Ipak vjerujem da je kod mnogih ljudi razvijena svijest da moramo biti oprezni i da pandemija neće proći sigurno još godinu dana. I da oprez treba biti stil života.

Hoće li cijepljenje pomoći da se turizam brže vrati?

– Vjerujem da će cijepljenje, kao što je to bilo i kod drugih pandemija, pomoći da se ova situacija riješi ili da se barem opasnost smanji. No, što se desilo? Europa i svijet su vjerovali u jednu logistički krivu procjenu jer su stvorili ljudima uvjerenje da će cjepivo sve riješiti i u glavi svakog od nas je da ćemo doći na red za cijepljenje među prvima. I nitko nije računao na to što ustvari logistički znači cijepiti toliki broj ljudi i uopće proizvesti te ogromne količine cjepiva i šprica. I tu se računalo na jedno kraće vrijeme u kojem je trebalo doći do većeg procjepljivanja, a samim time i popuštanja mjera. Cijepljenje, međutim, ide sporije od očekivanja i samim time do sporijeg popuštanja mjera. I sada kada smo svi imali dojam da ćemo u ožujku moći normalno »izaći van«, svako produženje mjera ljudima pada teže i stvara nestrpljivost i nezadovoljstvo.

Kakva je ustvari situacija s cijepljenjem u Njemačkoj?

– Cijepljenje je postalo glavno pitanje u ovoj izbornoj godini. Sada to ide sporije od očekivanog, međutim, uvjeren sam da će do kraja travnja ili sredine svibnja s cijepljenjem Nijemci napraviti čudo. Glavno je pitanje i u predizbornoj utrci tko će prvi dovesti dovoljan broj cjepiva i stvoriti preduvjete za normalno otvaranje. Naravno, pri tome se nadam i da ćemo i mi biti dovoljno pametni da u trenutku kada ta procijepljenost dođe u pitanje, možemo reći da smo pitanje cijepljenja riješili u našim uslužnim djelatnostima, jer ako Nijemci mogu cijepiti ljude u automobilskoj industriji da ne bi stao proces proizvodnje, onda i Hrvatska treba definirati prioritete u turizmu. Osobno bih želio i da se posade naših brodova cijepe na vrijeme te tako također poruče gostima da su ovdje sigurni i anulirati bilo kakva pitanja koja mogu eventualno biti problematična. Inače, Europa i cijeli svijet napravili su jednu veliku grešku jer pandemiju treba gledati kao globalni problem i treba imati iste mjere i kriterije za sve zemlje. Politika je lani puno puta pandemiju zloupotrijebila, zabranjivalo se putovanja u zemlje koje su imali bolju epidemiološku situaciju i upravo to je nešto na čemu bi Hrvatska trebala inzistirati prema EU-u, dakle, na istim, zajedničkim kriterijima, posebno na uvjetima prelaska granice pri dolasku i odlasku turista. To je strahovito važno.

Hrvatske turističke agencije su u velikim problemima. Kakva je situacija u Njemačkoj što se tiče agencija? Znamo svi kako je njemačka država velik novac upumpavala u TUI i Lufthansu.

– U Njemačkoj se osjeća vrlo veliko nezadovoljstvo malih i srednjih agencija i organizatora putovanja, kao i autobusera što je i razumljivo. Država je u TUI uložila nekoliko milijardi eura da se pokriju dugovanja. Očito je da i to nije dovoljno i da će trebati još. Teško je iz neke male agencije ili ako ste autobuser u obiteljskog firmi s desetak autobusa, a morate plaćati troškove i ne znate što sa svojim zaposlenicima, vidjeti da se spašavaju veliki. Iz istupa tih malih poduzetnika se vidi kako žele reći kako je »došlo ledeno doba, a vi spašavate dinosaure«.

Što će Hrvatskoj biti prednost ove godine u privlačenju gostiju iz Njemačke? Hoće li Bavarci kao i lani putovati u Hrvatsku?

– Prednost je sigurno blizina tako da će automobili i ove godine biti glavno sredstvo dolaska. Ne zato što aviolinija neće biti, nego zato što vlastiti automobil daje individualizam. Veliko je pitanje, a koje će odrediti najviše posezonu, hoće li se riješiti pitanje autobusnog prometa. To je veliko interno pitanje i ovdje jer Njemačka ima tri i pol tisuće privatnih autobusera, od kojih je tisuću i šesto vozilo turiste u inozemstvo. Razgovarajući ovih dana s jednim od njih, s kojim sam pokretao prve dolaske gostiju u Hrvatsku onih ratnih devedesetih godina, zaključili smo kako moramo biti spremni krenuti čim bude moguće. Ovdje je dogovor o prelasku granica za turističke autobuse između Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske, potrebno čim prije postići. To je posebno važno za Kvarner koji je oduvijek bio omiljena destinacija autobusera. Automobilisti će ipak što se Bavarske tiče, ali i ukupnog turizma i ove godine biti kanal broj jedan. Naravno, bit će tu i nešto letova pogotovo za Dubrovnik i Split, ali ne vjerujem da ćemo iz Münchena postići broj letova iz godina prije ove krize. Isto tako, putovat će se najvjerojatnije jednom godišnje i postoji velika vjerojatnost da će zato ti boravci biti duži. To vidimo i kod naših bukinga, naime klijenti, pogotovo oni koji planiraju putovati vlastitim automobilom, i ako idu južnije prema Dalmaciji, redovito bukiraju dvotjedna putovanja ili najmanje deset dana. Očito je da se nikome ne žuri jer ove godine uz taj glavni godišnji odmor neće imati, kao nekad, još nekoliko kraćih putovanja u London, Pariz, New York… To je bila karakteristika u prijašnjim krizama i vjerujem da će tako biti i sada. To je nešto što nam daje prednost kao ID Rivi i što nam omogućava lakše poslovanje nego mnogim mojim kolegama koji su vezani za aviopromet. Probleme avioprometa mi osjećamo na nekim drugim partnerima iz drugih zemalja, koji srećom čine manji dio našeg posla. Bitno je istaknuti i kako u 2021. ne igramo samo na spašavanju 2021. već tko se u ovoj situaciji pokaže korektnim i uspješnim, i kasnije će baštiniti dobre rezultate.

Može li se na njemačkom tržištu ove godine očekivati, ono što se kaže »borba za svakog gosta«. Činjenica je da se ove godine svi »vraćaju« na scenu, sve mediteranske zemlje će pokušati dobiti čim više gostiju, i čim prije otvoriti granice. Treba li se bojati damping cijena?

– Sportskim žargonom rečeno, to kako ćemo proći ove godine, ovisi o tome tko će istrčati na tržište. Hoće li u utakmici sudjelovati Grčka kojoj je sponzor TUI? Nije nas toliko brinulo i nismo toliko osjetili njen konkurentski utjecaj 2018. i 2019. Dakle, sigurno je da od Grčke možemo očekivati da će nam biti veća konkurencija nego ranijih godina. S druge strane Španjolci veliki dio sredstava koje im EU daje za očuvanje radnih mjesta usmjeravaju u turističku industriju. Što znači da će učiniti sve da se i oni vrate u igru. Oni su nam uvijek bili veliki protivnik, a sada imaju još veću glad za rezultatima. Talijani su autodestinacija, međutim, jako su pogođeni pandemijom i kao da se ne snalaze te su slabiji nego su bili prije krize. Pa ipak i oni su i dalje konkurencija. Isto tako valja imati na umu kako će njemačka turistička industrija napraviti sve da gosti ostanu na odmoru u vlastitoj zemlji. I ne samo Njemačka, sve zemlje će nastojati svoje građane zadržati na odmoru u vlastitoj zemlji. Sve to govori da trebamo očekivati borbu za svakog gosta.

Lani je situacija ipak bila drukčija?

– Da, jer su svi ostali u šoku. Veliki touroperatori se nisu snašli pa ste još pred ljeto 2020. mogli čitati izjave nekih od čelnih ljudi velikih touroperatora koji su najavljivali kako će se situacija u špici sezone smiriti i vratiti na staro. Naravno da će ove godine bitka biti sve teža, putovat će se manje nego prije pandemije. Dio ljudi neće imati hrabrosti putovati, dio je, pak, pogođen u smislu da neće imati novaca za put jer su ostali bez posla, smanjena im je plaća i slično. Govori se da 40 posto Nijemaca koji su prije pandemije putovali u inozemstvo, ove godine neće putovati. To znači da od 60 milijuna Nijemaca koliko ih je inače putovalo u inozemstvo, ostaje 36 milijuna onih koji ipak planiraju na put i da je potencijal smanjen. U Hrvatskoj je, primjerice, lani boravilo oko milijun i pol njemačkih turista. Dakle, u toj tržišnoj utakmici u kojoj je broj onih koji planiraju putovati za 40 posto manji, jasno je da je tržišna utakmica puno teža i oštrija. Svi žele svoj dio tržišta.

Ako veliki touroperatori skrenu aviopromet prema Grčkoj ili Mallorci, tada će Turcima, koji imaju svoju avijaciju, vjerojatno preostati damping. Hrvatska, pak, u svojoj jezgri gostiju koji dolaze k nama, ima one vjerne goste koji će doći i ovog ljeta. Međutim, tu su i oni koji gledaju na cijenu i naprosto zbog svog ograničenog budžeta neće moći kod nas potrošiti dvije tisuće eura, za ono što će u Turskoj platiti tisuću i pol eura. Mi neka velika sniženja cijena niti možemo, ni trebamo dati. Sve u svemu možemo očekivati borbu u svakom segmentu gostiju koje očekujemo. »Napast« će nas u onom dijelu luksuza, odnosno platežno najjačih gostiju koji su lani došli u Hrvatsku jer nisu mogli putovati na Maldive ili neko drugo mondeno mjesto. I u Hrvatskoj su zakupili najluksuznije vile. Međutim, kada se otvore luksuzne vile u ostatku svijeta, oni će moći otići kamo žele. A s druge strane, kao što sam rekao, valja računati i na to da će konkurenti pokušati pridobiti goste koji će se voditi nižom cijenom pri odabiru destinacije. U toj situaciji su naša najveća snaga njemački gosti koji su nam vjerni, koji imaju naviku i ljubav prema Hrvatskoj. Na njih, duboko vjerujem, i ove godine možemo računati i, još jednom napominjem, ne smijemo ih razočarati.