Promatrano po segmentima, u odnosu na prvo polugodište lani, prihodi od prodaje povećali su se za 9,5 posto, na 673 tisuće eura.
- Povećanje prihoda od prodaje prvenstveno je rezultat većih prihoda od provizija i članarina, koji su, nastavno na značajno snažnije promete vrijednosnim papirima u usporedbi s istim periodom lani, do kraja prvog polugodišta ove godine dosegli 291.700 eura ili 35,7 posto više u odnosu na prvo polugodište 2023. godine – navodi se u izvješću. Naime, do kraja lipnja ove godine promet unutar knjige ponuda dosegao je značajnih 166,9 milijuna eura, 29 posto više nego u prvom polugodištu 2023. godine.
Od toga se 142 milijuna eura odnosi na promet dionicama, koji je, za usporedbu, u istom lanjskom razdoblju iznosio 113 milijuna eura. Nadalje, 11 milijuna eura bilježi se u prometu obveznicama, nešto manje od lanjskih 11,5 milijuna eura, dok su ETF-ovi ostvarili promet od impresivnih 11,7 milijuna eura, dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine. Prvo polugodište ove godine također bilježi i promet instrumentima tržišta novca od 1,6 milijuna eura, kojeg u prvih šest mjeseci prošle godine nije bilo. Blok promet dionica također bilježi značajan rast, s lanjskih 7,5 milijuna eura na 37 milijuna eura. Blok promet obveznicama nije zabilježen, kao i u istom razdoblju lani, piše Lider.
Kraj prvog dijela godine Zagrebačka burza je dočekala s ukupno 123 uvrštene vrijednosnice, 19 manje nego godinu ranije.
S druge strane, rashodi od 1,08 milijuna eura viši su za gotovo osam posto. Najveći skok od 390 posto bilježi stavka ‘ostali poslovni rashodi‘, a slijedi je amortizacija s rastom od šest posto, a po nešto manjoj stopi rasli su i materijalni troškovi. Predsjednica Uprave Ivana Gažić pojašnjava kako je u prvom polugodištu zabilježeno povećanje troškova, prije svega zbog rasta troška softvera koji je indeksiran za inflaciju.
- K tome, porastao je i trošak amortizacije jer smo morali kupiti novu opremu koja je potrebna u sklopu usklađivanja s novim regulatornim uredbama. Što se tiče financijskih prihoda, njihov je pad rezultat smanjenja kamatnih stopa. Radi se prije svega o ulaganjima u depozite i kratkoročne obvezničke fondove. Osim toga, na smanjenje financijskih prihoda utjecao je i manji iznos dividende od Ljubljanske burze, a koja je lani iznosila oko 100.000 eura – pojašnjava Gažić.
Kad se sve zbroji i oduzme, polugodišnja operativna dobit od gotovo 23 tisuće eura manja je za četvrtinu, dok je neto dobit od 16.300 eura snižena za gotovo 80 posto.
