GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ove godine zaustavljanje negativnih trendova u građevinskom sektoru

Ove godine zaustavljanje negativnih trendova u građevinskom sektoru
GRAĐEVINA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.05.2016 / 12:55
Autor: RBA analize
ANALIZA - Zbog iznimnog značaja u sveukupnoj gospodarskoj aktivnosti u Hrvatskoj, promjene u građevinskom sektoru ujedno su i pouzdan pokazatelj kretanja investicija te njihovog posrednog utjecaja na mnoge druge povezane djelatnosti (poput rudarstva i vađenja, prerađivačke industrije, arhitektonskih  i projektantskih usluga i dr.).
Stoga je tijekom posljednja dva desetljeća građevinski sektor prošao kroz nekoliko značajnijih faza koje su dale snažan doprinos kretanju cjelokupnog gospodarstva. Zahvaljujući ulaganjima u velike infrastrukturne projekte (poput gradnje  cesta) te izgradnju stambenih nekretnina, u razdoblju od 2000. do 2008. građevinski sektor je doživio pravi “boom”. S prosječnim godišnjim rastom građevinske aktivnosti od 7,4% udio građevinarstva u BDV-u je porastao s 5% u 2000. godini na 8,5% u 2008. godini, premašivši tako prosjek zemalja EU koji je iznosio 6,4%. Povoljna kretanja građevinske aktivnosti rezultirala su snažnim rastom zapošljavanja te je broj zaposlenih u građevinskom sektoru kod pravnih osoba u razdoblju od 2001.-2008. povećan za preko 40 tisuća osoba odnosno 61%. Nakon toga uslijedilo je razdoblje dugogodišnje recesije tijekom koje je građevinski sektor zabilježio značajan godišnji pad aktivnosti i to tijekom sedam uzastopnih godina.

Promatrano kumulativno u razdoblju od 2008.-2015. BDV građevinskog sektora je zabilježila pad za čak 44,3% dajući najveći negativan doprinos ukupnom padu BDV-u danom razdoblju. Usporedbe radi, na razini zemalja EU, veći pad udjela građevinarstva u BDV-u u istom promatranom razdoblju zabilježen je samo u Grčkoj, Cipru, Španjolskoj i Irskoj. Premda s usporenim realnim godišnjim padom od 0,6% u 2015. (sa 6,7% godišnje koliko je iznosio u 2014.), udio građevinarstva u BDV-u kliznuo je na razine iz 2000. te je iznosio 5,0% spustivši se ispod prosjeka zemalja EU koji je u prošloj godini iznosio 5,4%. Negativna kretanja potvrđuju i podaci o broju izdanih odobrenja za građenje koja su u promatranom razdoblju od 2008.-2015. smanjena za 48,5% dok je predviđena vrijednost radova pala za 49,6%. Posljedično snažnom padu aktivnosti u djelatnosti građevinarstva ne iznenađuje ni podatak o značajnom smanjenju prosječnog godišnjeg broja zaposlenih za više od 31 tisuću odnosno 30,4% u razdoblju od 2009.-2015. Godišnje stope  pada broja zaposlenih u građevinarstvu s nekoliko sporadičnih kratkotrajnih prekida datiraju neprekidno od rujna 2009. Također, u djelatnosti usko vezanoj za građevinski sektor, poslovanje s nekretninama, u istom razdoblju zabilježen je pad zaposlenih od 72%.

Kratkotrajni pokazatelji građevinske aktivnosti u 2015. pokazuju da je već sedmu godinu zaredom nastavljen pad obujma građevinskih radova temeljenih na broju odrađenih sati radnika na gradilištima. Ipak, ostvarena godišnja stopa pada u 2015. usporila je na 0,6% (sa 7,3% u 2014.), potaknuta padom broja odrađenih sati radnika na ostalim građevinama (za 1,8% godišnje) dok je istovremeno  obujam radova na zgradama porastao za 0,9% godišnje. Pad obujma građevinskih radova zorno odražava izostanak potražnje za stambenim prostorom, ali i izostanak investicija u infrastrukturne građevine. Međutim, vrijednost novih narudžbi na razini cijele 2015. ukazuje na godišnji rast od 1,3% dok je istovremeno vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima u 2015. veća za 7,3% u odnosu na godinu ranije.

S druge strane, broj izdanih odobrenja za građenje u 2015. godini nastavio je trend godišnjeg pada (4%). Doprinos godišnjem padu broja izdanih dozvola
došao je od pada broja izdanih odobrenja za građenje zgrada (8,1%) koje čine preko 82% ukupno izdanih odobrenja u 2015. No usprkos padu, predviđena površina zgrada za koje su dozvole izdane viša je za 28,6% uz rast predviđene vrijednosti radova od 29,4% na godišnjoj razini. Istovremeno, broj odobrenja za ostale građevine zabilježio je u istom promatranom razdoblju godišnji rast od 19,3%. Bez obzira na dvoznamenkasti rast, predviđena vrijednost radova za koje su dozvole izdane je niža za 22,9% godišnje. Iako predviđanja za ovu godinu ne donose optimizam u pogledu značajnijih pozitivnih pomaka, očekujemo zaustavljanje negativnih trendova u građevinarstvu  odnosno stabilizaciju na iznimno niskim razinama, obzirom da neki od posljednjih pokazatelja upućuju na zaključak da je građevinski sektor napokon dosegnuo dno. Mogućnosti korištenja značajnih sredstava za pokretanje investicija u okviru EU fondova uvelike ovise o pripremljenosti projekata te administrativnim kapacitetima povlačenja sredstava.

Također, otvaraju se mogućnosti za poboljšanje rezultata preko programa energetske obnove zgrada. Međutim, s druge strane, potražnja za stambenim jedinicama uvelike je ovisna o tržištu rada koje je još uvijek opterećeno nesigurnošću oporavaka te niskom zaposlenošću. Posljedično, potražnja za stambenim kreditima te dugoročne investicije i dalje ostaju potisnute.

Naime, još od predkrizne 2008. godine, tržište stambenih nekretnina pokazuje značajno smanjenu likvidnost koja se očituje kroz znatno veću ponudu koja nadmašuje potražnju. To potvrđuju i podaci DZS-a o broju prodanih novih stanova na razini RH koji su u prošloj godini iznosili 1.672 te je u usporedbi s rekordnom 2006. godinom prepolovljen broj transakcija (za 50,6%). Očigledno da niti poboljšani uvjeti financijske dostupnosti nekretnina2 nisu uspjeli snažnije potaknuli potražnju za stambenim kreditima. Kamatne stope na novoodobrene stambene kredite tijekom posljednje dvije godine praktično se uz stagnaciju i dalje zadržavaju na razmjerno visokoj razini, podržavajući tako prisutnu oslabljenu potražnju za stambenim nekretninama. Pored toga, iste ne prate zamjetan trend smanjenja usporedivih kamatnih stopa u europodručju, djelomično odražavajući veću premiju za rizik zemlje (što komparativno povećava kamatnu razliku među zemljama). Stoga uz nastavak procesa razduživanja sektora stanovništva, još uvijek nema naznaka snažnijeg oporavka potražnje za stambenim kreditima.  Prema podacima DZS-a, u prošloj je godini nastavljen trend blagog rasta prosječne cijene prodanih novih stanova: na razini Hrvatske ista je ubrzala godišnju stopu rasta na 1,6% (nakon 0,9% u 2014.).

Međutim, obzirom da podaci pokazuju da je u Zagrebu u istom promatranom razdoblju zabilježen godišnji pad prosječne cijene novih stanova (za 1,3% u odnosu na 2014. godinu), razvidno je kako su rastuće cijene novih stanova u ostalim naseljima (posebice u regiji Jadran) uvjetovale uzlazni trend cijena na razini cijele RH. Regionalne razlike potvrđuju i posljednji podaci Eurostata o kretanju cijena stambenih nekretnina mjerenih agregatnim Indeksom cijena stambenih nekretnina (ICSN) koji je metodološki usklađen s tzv. HPI indeksom (engl. House Price Index). Prema tom pokazatelju, cijene stambenih nekretnina su u Hrvatskoj na razini cijele 2015. godine u odnosu na 2014. niže za 2,9%. Uz godišnje smanjenje cijena postojećih nekretnina (za 1,4%), ukupnom padu cijena stambenih nekretnina uvelike je pridonio i izraženiji pad cijena novosagrađenih nekretnina (za 6,1%). Pritom su cijene nekretnina u Zagrebu zabilježile godišnji pad od 2,1% dok su cijene u regiji Jadran niže za 3,3% u odnosu na 2014.

Za razliku od Hrvatske, podaci Eurostata o kretanju cijena nekretnina u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, ukazuju na nastavak godišnjeg rasta cijena u eurozoni i zemljama EU (2,9% odnosno 3,8%), potvrđujući trend koji traje još od početka 2013. Među državama članicama EU najviši godišnji rast cijena nekretnina u četvrtom tromjesečju 2015. zabilježen je u Švedskoj (14,2%), Mađarskoj (10,3%) i Velikoj Britaniji (7,1%), dok je značajniji pad osim u Hrvatskoj (2,1%) zabilježen u Italiji (0,9%) i Cipru (0,6%).

Premda posljednji podaci upućuju na zaključak da se dugogodišnji trend pada cijena nekretnina moguće približio svom kraju, ostaje činjenica da je tržište i dalje nisko likvidno i odviše fragmentirano (pa kvalitetne nekretnine s dobrom lokacijom pronalaze kupce i po višim cijenama). Drugim riječima, izvjesno je da će višak ponude “nekvalitetnih” nekretnina s manje privlačnom lokacijom stvarati daljnji pritisak na pad prosječnih cijena. Stoga veću likvidnost te zamjetniju potražnju koja bi uzrokovala uzlazni trend na tržištu nekretnina, moguće je očekivati tek nakon stabilnog oporavka na tržištu rada. Potonje se posebice odnosi na rast zapošljavanja, osobito među mlađom populacijom, što se zasigurno neće dogoditi u kratkoročnom razdoblju te uvelike ovisi o budućim potezima kreatora ekonomske politike.
Tagovi: građevinski sektor, investicije, građevina, tržište nekretnina, odobrenja za građenje, građevinske dozvole
PROČITAJ I OVO
Europski indeksi rastu osmi dan zaredom
UZLET
Europski indeksi rastu osmi dan zaredom
FRANKFURT - Na europskim su burzama u utorak cijene dionica porasle osmi dan zaredom, što je njihov najduži pozitivni niz u više od dvije godine, jer ulagači vjeruju da će središnje banke i dalje voditi popustljivu monetarnu politiku.
Tehnička analiza: Kupovni signali za bitcoin i ether
KRIPTOVALUTE
Tehnička analiza: Kupovni signali za bitcoin i ether

NEW YORK - Tehnički analitičari smatraju da je nakon mjesec dana stagnacije došlo vrijeme za novi rast bitcoina i ethera.

Od danas ponovo vozom od Beograda do Bara
PUTOVANJA
Od danas ponovo vozom od Beograda do Bara
BAR - Dnevni međunarodni brzi voz na relaciji Bar – Beograd – Bar počeće danas opet da saobraća, saopšteno je iz Željezničkog prevoza Crne Gore ŽPCG.
Hrvatska postaje prva COVID-safe destinacija, to donosi značajne koristi
TURISTIČKA SEZONA
Hrvatska postaje prva COVID-safe destinacija, to donosi značajne koristi
BERLIN - S obzirom na to da ADAC ima 22 milijuna članova, jasno je kakve koristi nam to donosi, rekla je Brnjac nakon sastanka pojasnivši kako bi konkretiziranje suradnje uvelike pridonijelo vidljivosti Hrvatske i olakšavanju dolazaka njemačkim gostima u našu zemlju.
Dionice Bosnalijeka na višegodišnjem maksimumu
RAST
Dionice Bosnalijeka na višegodišnjem maksimumu
SARAJEVO - Cijena dionica sarajevskog Bosnalijeka na Sarajevskoj berzi porasla je danas 10 posto vinuvši se na najveći nivo u posljednjih nekoliko godina.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE