Siječanj je donio ohrabrujući rast, osobito domaćih putnika, dok je ožujak otkrio težinu vanjskih pritisaka - od usporavanja gospodarstva na ključnim tržištima do političke neizvjesnosti diljem Europe. U ovom tromjesečnom pregledu analitičari Intercapitala istražuju ne samo glavne brojke, već i dublje strukturne sile koje su u igri: je li ova izvedba rezultat dobre dugoročne strategije ili jednostavno kratkoročne inercije na povoljnim globalnim strujanjima? Kao i uvijek, tu prosudbu ostavljamo vama.
U prvom tromjesečju 2025., prema podacima iz sustava e-Visitor, dolasci stranih turista iznosili su ukupno 572 tisuće, što predstavlja značajan pad od 16,55% u usporedbi s prvim tromjesečjem 2024. Nasuprot tome, dolasci domaćih turista porasli su za 6,66%, dosegnuvši 463 tisuće. Tijekom istog razdoblja, strana noćenja iznosila su 1,75 milijuna, što predstavlja značajan pad od 15,67% u odnosu na prethodnu godinu, dok su domaća noćenja blago porasla na 999 tisuća, odražavajući rast od 3,35%. Ukupno, domaći i strani dolasci zajedno dosegli su 1,03 milijuna, što je pad od 7,54% na godišnjoj razini, s ukupnim noćenjima od 2,74 milijuna, što je pad od 9,61% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Podaci potvrđuju jasan pad u prvom tromjesečju za dolaske i noćenja stranih turista, za 16,55% odnosno 15,67%. Nasuprot tome, domaći turizam zabilježio je skroman, ali stabilan rast, odražavajući pozitivan pomak u lokalnoj potražnji. Tradicionalno smatran manje dostupnim domaćem stanovništvu, turizam sada pokazuje znakove poboljšane pristupačnosti—potpomognut nedavnim fiskalnim mjerama, rastom plaća i širom gospodarskom ekspanzijom. Iako to ne znači da su praznici sada općenito pristupačni svim stanovnicima, povećanje domaćih dolazaka i noćenja signalizira značajan i ohrabrujući trend.
Pregled mjesečnih rezultata pokazuje da je siječanj bio jedini mjesec koji je zabilježio rast po svim glavnim pokazateljima u usporedbi s 2024. Domaći dolasci porasli su za 8%, a noćenja za 5%, dok su dolasci stranaca porasli za 10%, a noćenja za 7%. Ovaj pozitivan početak uvelike su potaknuli turisti koji posjećuju Hrvatsku kako bi proslavili Novu godinu i iskoristili zimske praznike. U veljači je dolazak stranaca zabilježio blagi pad od 6%, pri čemu su noćenja smanjena za 3%, dok su domaći dolasci i noćenja zadržali rast od 8%, odnosno 5%.
Ožujak je, međutim, donio veliki pad u inozemnom turizmu, s padom i dolazaka i noćenja za 29%, odražavajući gospodarsku nesigurnost i utjecaj sve nestabilnijih globalnih političkih uvjeta. Ipak, domaći turizam ostao je otporan, bilježeći porast od 5% u dolascima i skroman rast od 1% u noćenjima — što je znak stabilne domaće potražnje čak i usred šire nestabilnosti.
U razdoblju siječanj – ožujak 92% noćenja ostvareno je u komercijalnom smještaju, dok je u nekomercijalnom smještaju – koji se odnosi na boravak u privatnim kućama za odmor izvan formalnog tržišta – 7%, dok je nautički turizam činio preostalih 1%. Unutar komercijalnog segmenta, najveći udio u prometu ostvarili su hoteli sa 60% ukupnog prometa, zatim privatni obiteljski smještaj s 25%, kampovi s 3%, te ostali s 12%. Dok nautički turizam i dalje ima sve veći strateški značaj, njegov je doprinos tijekom zimskih mjeseci očekivano marginalan s obzirom na izraženu sezonalnost ovog segmenta.
Domaći turisti ostvarili su najveći udio u noćenjima u razdoblju siječanj – ožujak, 36% od ukupnog broja, zatim slijede gosti iz Slovenije (10%), Austrije, Njemačke i Bosne i Hercegovine (po 6%), a Srbija s 4%.
Što se tiče regionalne izvedbe, Istra je zabilježila najveći broj noćenja od 630 tisuća, ponovno potvrdivši svoju ulogu klasičnog zimskog izletišta poznatog po blagoj klimi, izvrsnoj gastronomiji, vinskoj kulturi i mirnom prirodnom okruženju — privlačan izbor za opuštanje izvan sezone. Istru slijede Kvarner (481k), Zagreb (462k), Splitsko-dalmatinska (284k) i Dubrovačko-neretvanska županija (192k). Na donjem kraju spektra bile su Koprivničko-križevačka (8,2k), Virovitičko-podravska (9k) i Požeško-slavonska (12,7k) županije, koje i dalje privlače ograničenu turističku aktivnost u zimskoj sezoni.
2019. godina i dalje se smatra mjerilom hrvatskog turizma, posebice u medijima, a često se navodi i kao rekordna godina koju je teško nadmašiti. Kada uspoređujemo prvo tromjesečje 2025. s prvim tromjesečjem 2019., općenito uočavamo čvrsta pozitivna kretanja. Ukupni dolasci turista veći su za 8%, a ukupna noćenja za 15%.
