Poljoprivrednici na nogama: Zeleni plan će nas uništiti

Što se, dakle, krije iza zakona koji neki nazivaju najvažnijim zakonom o zaštiti okoliša u posljednjih 20 godina, zbog njega je austrijska ministrica riskirala čak i raspad koalicije, a farmeri zakon optužuju da ugrožava poljoprivredu i sigurnost hrane.

Zahvaljujući austrijskoj ministrici okoliša Leonore Gewessler, Vijeće ministara okoliša EU odobrilo je Zakon o obnovi prirode. Njezina odluka u suprotnosti je sa željama njezinog koalicijskog partnera, konzervativnog ÖVP-a, no u jednoj je anketi 82 posto Austrijanaca podržalo zakon.

Inače, prošle su dvije godine otkako je Europska komisija predložila zakon o obnovi prirode. Prema službenim podacima, oko 80 posto staništa u Europskoj uniji je u lošem stanju. Uz to, deset posto vrsta pčela i leptira prijeti izumiranje, a 70 posto tla je u lošem stanju.

Ovim zakonom EU želi preokrenuti ovaj destruktivni trend, prenosi focus.de. O tome su se pregovarači zemalja članica već u studenome dogovorili sa zastupnicima u Europskom parlamentu.

Iako su ekolozi, mnogi znanstvenici i tvrtke podržali zakon, došlo je do snažnog protivljenja uglavnom udruga poljoprivrednika. Kritičari se boje da će rezovi biti preveliki za poljoprivrednike i da će utjecati na proizvodnju hrane u EU.

Kako bi se riješila ova zabrinutost, zakonodavstvo je značajno oslabljeno tijekom procesa pregovora.

Osim Mađarske, prema diplomatima koji su glasovali, protiv zakona su bile Italija, Nizozemska i Švedska. Podršku su dale Belgija, Poljska i Finska.

Inače, bio bi težak udarac Europskom zelenom sporazumu da nije bilo dogovora oko novog zakona o zaštiti prirode, odnosno da zakon nije usvojen. Stručnjaci smatraju da tako važan zakon o zaštiti prirode nije postojao više od 20 godina.

Znanstvenici i ekolozi vjeruju da je zakon središnja komponenta Green Deala i važan korak u borbi protiv krize prirode i vrsta.

Zakon zahtijeva od zemalja članica EU-a da obnove najmanje 20 posto oštećenih staništa na kopnu i u vodi do 2030. godine kako bi se obnovili ekosustavi. Do 2040. godine ta će brojka iznositi 60 posto, a do 2050. godine čak 90 posto. Stare šume u EU moraju se očuvati, više prostora dati rijekama, a močvare ponovno "nakvasiti". Najkasnije do 2030. također bismo trebali preokrenuti trend izumiranja kukaca oprašivača.

Zakonom o zaštiti okoliša EU želi pohraniti više CO2 u prirodne odvodnike i ublažiti ekstremne vremenske prilike. Ali postoji i zaštita koja zaustavlja primjenu zakona: to bi se dogodilo kada bi, primjerice, sigurnost hrane bila ugrožena jer nema dovoljno obradivih površina.

S druge strane, poljoprivredne organizacije vrlo su nezadovoljne usvojenim zakonskim propisima. Predsjednik Austrijske poljoprivredne komore Jozef Moosbruger kaže da su dobrobiti za okoliš više nego dvojbene, ogromno dodatno opterećenje poljoprivrednika imat će teške posljedice, a nejasno je tko će pokriti procijenjene troškove od 154 milijarde eura.