Ovaj put će se vladine odluke također provjeravati u smislu njihove predanosti povećanju obrambenih izdataka protiv rastućih vanjskih prijetnji.
Europska komisija (EK) pokrenula je program kreditiranja SAFE u okviru plana ReArm Europe – Defence Readiness 2030 (ožujak 2025.). Ova inicijativa omogućuje državama članicama da povećaju ulaganja u obranu, fokusirajući se na prioritetne sposobnosti EU-a putem zajedničke nabave, uz ponudu povoljnih uvjeta kreditiranja.
Ključne alokacije uključuju Poljsku s 44 milijarde eura, što predstavlja oko 30% od ukupno 150 milijardi eura kredita predviđenih u okviru SAFE-a, a slijede Rumunjska, Francuska, Mađarska i Italija, kojima bi trebalo biti dodijeljeno otprilike 10%.
Preostalih 42 milijarde eura dodijelilo bi se 14 drugih zemalja, a Španjolska je niže na popisu. Prošle godine, obrambena ulaganja država članica EU iznosila su ukupno oko 105 milijardi eura, što je 30% ukupnih obrambenih rashoda od 343 milijarde eura (ili 1,9% BDP-a). U 2025. godini, s obzirom na napredak koji je postiglo nekoliko država članica, ukupni obrambeni rashodi EU vjerojatno će se povećati na oko 390 milijardi eura (2,1% BDP-a), a predviđa se da će obrambena ulaganja dosegnuti gotovo 130 milijardi eura.
Za podnositelje zahtjeva za SAFE, obrambena ulaganja iznosila su 65 milijardi eura u 2024. - prvenstveno u vlasništvu Francuske i Poljske - pri čemu većina zemalja ispunjava smjernicu NATO-a o obrambenim ulaganjima od 20%. Stoga će, kada se pogleda raspodjela podrške SAFE-a, to vjerojatno pomoći u smanjenju troškova financiranja i može potaknuti potražnju za dodatnim obrambenim ulaganjima, uključujući zajedničku nabavu opreme te istraživanje i razvoj.
Na summitu NATO-a u Haagu u lipnju 2025., saveznici su se dogovorili da će do 2035. uložiti najmanje 3,5% BDP-a u temeljne obrambene rashode, a do 1,5% BDP-a za šire sigurnosne potrebe. To bi opteretilo javne financije i predstavljalo izazov, posebno za visoko zadužene zemlje EU koje su se obvezale na fiskalnu konsolidaciju u nadolazećim godinama. Na temelju nominalnog BDP-a za 2024. godinu, postizanje smjernice od 3,5% zahtijevalo bi od država članica EU da povećaju temeljnu obrambenu potrošnju s 343 milijarde eura prošle godine na više od 630 milijardi eura. Kako bi se povećala učinkovitost i ojačala obrambena industrijska baza, ključno je povećati relevantnost obrambenih ulaganja. Zajednička nabava obrambenih proizvoda također bi trebala biti poticana kako bi se potaknula bliža koordinacija između prioriteta i ulaganja na razini EU.
EK je pozdravila snažan interes za SAFE, koji ima za cilj postizanje tih ciljeva. Vlade sada trebaju finalizirati svoje zahtjeve za financijsku pomoć SAFE-a tako što će do sredine listopada podnijeti svoje nacrte proračunskih planova za 2026. i do kraja studenog podnijeti svoje planove ulaganja u obrambenu industriju, s detaljnim opisom planirane potrošnje i usklađenosti s pravilima EU o fiskalnom upravljanju i prihvatljivosti za SAFE. Vijeće EU tada će donijeti konačnu odluku o raspodjeli. Pozitivna procjena mogla bi omogućiti predfinanciranje do 15% ukupnog iznosa, što bi moglo biti dostupno već 2026. godine. To će početi ublažavati trošak većeg dužničkog tereta.
