GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Preskupi lijekovi: Farmaceutskoj industriji zanimljivi samo bogati

Preskupi lijekovi: Farmaceutskoj industriji zanimljivi samo bogati
LIJEKOVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.10.2012 / 14:12
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Farmaceutska industrija cvate i dalje i na tržište gotovo svakodnevno donosi na stotine novih lijekova - najčešće protiv bolesti koje muče stanovnike razvijenih zemalja. Bolesti siromašnih su potpuno potisnute.
Trenutno u svijetu nešto više od jedne milijarde ljudi prima nedovoljnu medicinsku pomoć. Dok bolesti poput tuberkuloze i kolere u zapadnim zemljama već odavno ne šire strah i trepet, one u zemljama u razvoju još uvijek znače gotovo sigurnu smrt. Posebno su djeca pogođena ovim problemom. Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije godišnje u svijetu umire oko šest milijuna djece zbog nedovoljne medicinske pomoći.

Jedan od glavnih razloga što je situacija u 2012. još uvijek toliko zastrašujuća svakako leži u visokim cijenama lijekova kao i u politici farmaceutske industrije kojom ova štiti najnovije patente na svom području.

„Veliki je problem u tome što su upravo cijene novih lijekova pretjerano visoke. Farmaceutska poduzeća ne otkrivaju točne troškove svojih istraživanja, pa se samim time i cijene lijekova mogu teško kontrolirati", kaže primjerice Christian Wagner-Ahlfs iz udruge BUKO kojoj pripada više od 120 političkih organizacija čije težište rada se prvenstveno odnosi na probleme vezane uz razvoj i zemlje u razvoju.

Tako primjerice i najnovija kampanja udruge BUKO ima za cilj istražiti aktivnosti njemačke farmaceutske industrije u zemljama tzv. Trećeg svijeta.

„Jeftiniji lijekovi ne bi međutim uvelike popravili situaciju u zemljama u razvoju. Mislim da bi ove zemlje trebale same učiniti više. Tamo nije samo problem u manjku jeftinijih lijekova već uopće u infrastrukturi zdravstva – od manjka liječnika, ljekarni, dijagnostičkih instrumenata...", kaže Norbert Gerbsch, jedan od voditelja Savezne udruge farmaceutske industrije Njemačke. Prema njegovom mišljenju su ovo problemi (kao i glad i pothranjenost u zemljama u razvoju) koje bi trebali zajednički rješavati svi.

„Glad i loši životni uvjeti samo još više pogoršavaju situaciju tako da bolesti probavnog trakta, upale pluća i malarija tamo padaju na plodno tlo", zaključuje Gerbsch.

Razvoj jednog lijeka od samog početka istraživanja do njegovog pojavljivanja na tržištu traje u prosjeku između deset do dvanaest godina. Koliki su troškovi koji pri tome nastaju, o tome ne postoje točni podaci. Farmaceutska industrija navodi brojke između 600 do 800 milijuna dolara.

Međutim, američka organizacija za zaštitu potrošača Public Citizen, tvrdi kako troškovi investicija, istraživanja iznose najviše u prosjeku oko 110 milijuna dolara. Oni navode kako poduzeća koja proizvode lijekove računaju i gubitke koji nastaju jer se novac ne ulaže u već postojeće lijekove već u nove projekte.

„Mora se znati i to da se farmaceutska industrija diljem svijeta financira od novca poreznika. Troškovi za istraživanja koja se vrše na sveučilištima, pokrivaju razne subvencije", kaže Christian Wagner-Ahlfs.

On isto tako oštro kritizira činjenicu da se farmaceutska industrija u proizvodnji i istraživanju novih lijekova, zanima samo za lijekove protiv tzv. bolesti bogatih.

„To znači da bolesti koje u pravilu pogađaju zemlje u razvoju, poput malarije ili tuberkuloze, već desetljećima zapravo više nisu ni bile istraživane a tako niti nove generacije lijekova za njihovo suzbijanje ili izlječenje", kaže on.

Samim time, zemlje u razvoju će i ubuduće najvjerojatnije za farmaceutsku industriju ostati nezanimljive i neatraktivne. K tome treba pridodati i to da primjerice zemlje poput Indije i Brazila, postaju sve privlačnije.

"Porast standarda i bogatstva u ovim zemljama, sa sobom donose i tzv. bolesti civilizacije kao što su dijabetes, bolesti srca, visokog tlaka, pluća i jetre. A s obzirom na veličinu ovih zemalja i brojnost stanovništva, nije teško razumjeti interes farmaceutske industrije u ovim zemljama", završava Norbert Gerbsch.

Tagovi: farmaceutska industrija, lijekovi, siromaštvo, bolesti, Christian Wagner-Ahlfs, BUKO, tuberkuloza, kolera, Public Citizen
PROČITAJ I OVO
Mihajlović: Srbija će postati drugi najveći proizvođač bakra u Evropi
BAKAR
Mihajlović: Srbija će postati drugi najveći proizvođač bakra u Evropi
BEOGRAD - Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ocenila je da će zahvaljujući novootvorenom rudniku „Čukaru Peki“ kod Bora, Srbija „u nekom trenutku“ postati drugi najveći proizvođač bakra u Evropi.
Zagrebačka burza: Slab promet i blagi rast indeksa na kraju tjedna
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Slab promet i blagi rast indeksa na kraju tjedna
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi na kraju tjedna Crobex indeksi su blago ojačali, no uz vrlo skroman obujam trgovanja, jer nema poticajnih poslovnih vijesti koje bi potaknule veću aktivnosti investitora.
Dolarov indeks u blagom minusu
FOREX
Dolarov indeks u blagom minusu
LONDON - Dolar je u petak blago oslabio prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta na međunarodnim tržištima, jer su investitori bili nešto skloniji valutama koje percipiraju rizičnijima nakon dobrih vijesti iz Kine.
Svjetske i europske nagrade za lošinjski spa i održivi turizam
NAGRADE
Svjetske i europske nagrade za lošinjski spa i održivi turizam
ZAGREB - Otok Lošinj se ovih dana dodatno potvrdio na međunarodnoj turističkoj mapi, s nagradama malološinjskom hotelu Belleuve za najbolju spa i wellness ponudu u svijetu, te projektu "Lošinjski loger Nerezinac" za drugo mjesto među najboljim europskim projektima održivog kulturnog turizma.
Stočari po utovljenoj svinji gube 600, a junetu i 2500 kn
GUBICI
Stočari po utovljenoj svinji gube 600, a junetu i 2500 kn
ZAGREB - Svinjogojci u ovome trenutku po jednom tovljeniku od 120 kilograma gube 600, a tovljači junadi po grlu od oko 600 kilograma i 2500 kuna, alarmantne su brojke koje ovih dana iznose hrvatski stočari, piše u petak Večernji list.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE