Prihod će postati najvažniji parametar hrvatskog turizma. Zato je kvaliteta ponude u fokusu

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, ukupan broj dolazaka u Hrvatsku u kolovozu iznosio je 4,96 milijuna, što je porast od 1% u odnosu na prethodnu godinu, dok su noćenja iznosila 31,2 milijuna, što je pad od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Nadalje, u prvih 8 mjeseci ove godine broj dolazaka turista porastao je za 4% u odnosu na prethodnu godinu, dok su se noćenja povećala za 1%.

Iako brojke o prihodima za industriju neće biti dostupne još nekoliko mjeseci, prelaskom na premium segmente, industrija u cjelini prelazi s masovnog turizma na luksuznije ponude. Stoga u budućnosti možda više nećemo govoriti o dolascima i noćenjima kao glavnim pokazateljima, jer oni uglavnom stagniraju, već o prihodima, što detaljnije govori o razvoju industrije, čak i ako to dolazi na štetu rastućeg broja turista, posebno kao rezultat konkurencije iz drugih turistički orijentiranih zemalja.

Što kažu trendovi?

Hrvatski turizam, koji čini otprilike 20% ukupnog BDP-a uvijek je vruća tema u vijestima, posebno tijekom ljetne sezone. Statistike, posebno one vezane uz broj dolazaka i noćenja, kao i prihode koje ostvaruje industrija, pomno se prate.

Kako bismo pružili širu i detaljniju sliku, u ovom pregledu odlučili smo pogledati i neke trendove izvan Hrvatske koji bi mogli utjecati na sezonu, a pogledali smo i kako je ukupna godina prošla. Počevši prvo s hrvatskim brojkama, ukupan broj turističkih dolazaka u Hrvatsku u kolovozu iznosio je 4,96 milijuna, što je nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj noćenja iznosio 31,2 milijuna, što je pad od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga su strani turisti zabilježili 4,46 milijuna dolazaka, što je nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu, dok su domaći turisti zabilježili 500 tisuća, što je porast od 4% u odnosu na prethodnu godinu.

S druge strane, noćenja stranih turista iznosila su 27,3 milijuna, što je pad od 2% u odnosu na prethodnu godinu, dok su domaći turisti zabilježili 3,91 milijun noćenja, što je nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu.

Stagnacija u srpnju i kolovozu

Daljnjom analizom, većina dolazaka bila je u privatnom smještaju (49%), zatim u kampovima s 24%, hotelima s 19% i ostalim smještajnim objektima s 8%. Što se tiče prosječnog boravka po osobi, on je iznosio 6,28 noćenja, što je pad od 2,3% u odnosu na prethodnu godinu. Gledajući podatke za razdoblje od početka godine, ukupni dolasci turista iznosili su 17,5 milijuna u razdoblju od 8 mjeseci 2025., što je porast od 4% u odnosu na prethodnu godinu (8 mjeseci 2024.: 16,8 milijuna), dok su noćenja turista iznosila 89,7 milijuna, što je porast od 1% u odnosu na prethodnu godinu.

Dakle, imajući na umu sve ove podatke, ističe se nekoliko stvari. Prvo, brojke za najvažnije mjesece uglavnom su stagnirale, a to je trend koji je prisutan već nekoliko godina u Hrvatskoj. Prije se svaka godina smatrala "rekordnom", ali sada se čini da se sve one stapaju jedna s drugom, barem kada su u pitanju dolasci i noćenja turista.

Poticaj u Hrvatskoj prema luksuznijem smještaju, prvenstveno potaknut od strane velikih hotelskih tvrtki koje ulažu značajna sredstva kako bi poboljšale kvalitetu svojih usluga, pohvalan je i stvara veću i bolju vrijednost za turiste.

Poboljšanje ponude

Poboljšanja su ovdje prisutna na svim područjima i uključuju hotele, kampove, odmarališta itd. Inflacija je također odigrala veliku ulogu, posebno kada je riječ o inflaciji plaća za te tvrtke, što je ujedno i jedan od razloga zašto se fokus pomaknuo prema luksuznijem turizmu, budući da su te vrste kupaca cjenovno neelastičnije i imaju veće budžete.

Međutim, to je imalo domino učinak, jer su i vlasnici privatnog smještaja bili pogođeni inflacijom, što je dovelo do većih troškova za njih, a posljedično i viših cijena smještaja. Iako se ovdje također ulaže, ona su više na individualnoj razini i ne napreduju tako brzo kao veće ugostiteljske tvrtke, što dovodi do situacija u kojima rastu cijene čak i starijeg, manje opremljenog smještaja.

Također treba uzeti u obzir da je inflacija, kao i želja za većom dobiti, poskupjela i druge stvari, posebno hranu (a to se najsnažnije osjeća u restoranima na obali) i različite vrste ponuđenih usluga.

Iako još uvijek nemamo brojke o ostvarenim prihodima (i nećemo ih imati mjesecima, posebno za podatke za treći kvartal), moglo bi se očekivati da će se prihodi povećati u svim područjima, dok bi dolasci/noćenja, kao što je ovdje prikazano, trebali stagnirati. Treba napomenuti da rast na godišnjoj razini pokazuje da postoji više dolazaka/noćenja u predsezonskom i postsezonskom razdoblju, ali taj je rast i dalje zanemariv u usporedbi s važnošću ljetne sezone.

Na kraju, ako pogledamo noćenja po zemljama, njemački turisti činili su 22% svih noćenja, a slijede ih domaći turisti s 13%, Slovenija s 10%, Poljska s 8%, Austrija sa 7%, Italija sa 6% i Češka s 5%. Drugim riječima, najvažnija tržišta za Hrvatsku ostaju u srednjoeuropskoj regiji. Iako je to tradicionalno tako, ostaje pitanje koliko će to dugo trajati – inflacija u Hrvatskoj ostaje povišena, a cijene smještaja nastavljaju rasti, novi smještaj koji se doda neće stagnirati niti smanjivati cijene, već će ih čak i dodatno povećati zbog premium orijentacije tog smještaja.

Istodobno, dok se i druga regionalna tržišta suočavaju s izazovima, mogla bi se natjecati cijenom, a sve više i kvalitetom koja se nudi (ovdje se prvenstveno misli na druge zemlje jugoistočne Europe). Znači li to da bismo u budućnosti mogli prestati toliko obraćati pažnju na broj dolazaka/noćenja i više se usredotočiti samo na ostvareni prihod? Mnoga pitanja ostaju za budućnost i, kao i uvijek, samo će vrijeme pokazati kako će se sve ovo završiti.