Prijeti li nestašica jaja uoči Uskrsa?

Procjenjuje se da zbog hitnog uklanjanja zaraženih jata i uvođenja zaštitnih mjera svakodnevno nedostaje više od milijun jaja. Situaciju dodatno otežavaju epidemiološke mjere koje ograničavaju kretanje životinja i proizvoda s farmi.

U pogođenim područjima uvedene su zaštitne i nadzorne zone koje će ostati na snazi najmanje 21 dan, a u tom razdoblju zabranjen je transport životinja i jaja bez posebnog odobrenja nadležnih tijela.

Trgovci će nastojati osigurati dovoljne količine

"Puni opseg posljedica još nije moguće procijeniti", upozorava Franz Beringer, glavni direktor Bavarskog udruženja peradara. Dodaje kako se nada da se bolest neće dalje širiti, iako se u nekim dijelovima Bavarske već bilježe regionalne nestašice jaja.

Problem nije samo u uništenim jatima. Mnoge farme unutar ograničenih zona privremeno ne smiju isporučivati jaja, što dodatno smanjuje ponudu na tržištu. Posljedice osjećaju i prerađivači i ostali vezani uz ovu proizvodnju, pa su tako pojedine tvornice boja za jaja, koje uoči Uskrsa rade punim kapacitetom, privremeno obustavile proizvodnju.

Ipak, stručnjaci smatraju da, unatoč napetoj situaciji na tržištu, potpuna nestašica za Uskrs nije vjerojatna. Prema procjeni Saveznog centra za prehranu, trgovci će nastojati osigurati dovoljne količine, iako bi povećana potražnja mogla dodatno opteretiti tržište.

"S jedne strane imamo rast potražnje, a s druge smanjenje broja peradi zbog bolesti i promjena u sustavima uzgoja. Zbog toga je tržišna situacija trenutačno prilično napeta", upozorava voditelj centra dr. Josef Goos.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj je proizvodnja jaja posljednjih godina također nestabilna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2024. godine proizvedeno ih je oko 666 milijuna, što je blagi rast u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, proizvodnja je i dalje niža nego 2021., kada je dosegnula rekordnih oko 736 milijuna jaja.

Hrvatska je donedavno bila gotovo potpuno samodostatna u ovoj proizvodnji, no danas se procjenjuje da samodostatnost pada ispod 80 posto, pa ih se sve više uvozi, ponajviše iz Poljske, Italije, Njemačke i Ukrajine. Tijekom 2024. godine uvezeno ih je oko 14.200 tona.

Prosječna potrošnja u Hrvatskoj iznosi oko 11 kilograma jaja po stanovniku godišnje, pa pad domaće proizvodnje automatski povećava potrebu za uvozom.

U takvim okolnostima nameće se pitanje hoće li širenje bolesti peradi u Europi i smanjena domaća proizvodnja utjecati na opskrbu tržišta uoči najvećeg blagdana za potrošnju jaja.