GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Proizvođačke organizacije ključne su za povlačenje novca iz EU fondova. Evo što morate znati

Proizvođačke organizacije ključne su za povlačenje novca iz EU fondova. Evo što morate znati
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 14.02.2022 / 14:03
Autor: SEEbiz / SMARTER
ANALIZA - U Republici Hrvatskoj, prema podacima s kraja 2021. godine djeluju 22 priznate proizvođačke organizacije iz 9 sektora koje okupljaju tek oko 700 članova, od ukupnog broj PG koji se kreće oko 170.000. Priznate proizvođačke organizacije djeluju u samo 10 županija smještenih u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Udruživanje poljoprivrednika morao bi biti strateški cilj hrvatske poljoprivredne politike budući da povezivanje proizvođača, poglavito malih poljoprivrednih gospodarstava, koja svojim količinama i tehnologijom proizvodnje nisu konkurentna na tržištu, te predstavlja razuman i racionalan pristup rješavanju problematike održivosti poljoprivredne proizvodnje i ravnopravnijeg nastupa na tržištu. Prema najavama Ministarstvo poljoprivrede će u okviru intervencija kroz novi Strateški plana ZPP-a nastaviti s provedbom potpora proizvođačkim organizacijama, a za razdoblje od 2023. do 2027. godine planira nastaviti s istom razinom potpore te se za intervencije za uspostavu proizvođačkih grupa i organizacija planira ukupno izdvojiti 4,5 milijuna eura, odnosno 900.000 eura godišnje.

„Novi ZPP donijet će niz novosti, ali je jasno da će i dalje za pojedine mjere i uspješnije povlačenja novca iz EU fondova,naročito iz ruralnog razvoja,jedan od ključnih uvjeta za lakše i isplativije dobivanje sredstava biti to da su poljoprivrednici dio Proizvođačkih organizacija. Zato je važno da se ubrza njihovo pokretanje, povezivanje i uspostavljanje kako bi se na vrijeme spremili za korištenje mjera za koje će udruživanje biti jedan od ključnih uvjeta. Novost je da Zajednička poljoprivredna politika u novom programskom razdoblju stavlja naglasak na proizvođačke organizacije koje će svojim ciljanim djelovanjima u sektoru za koji su priznate, u okviru operativnih programa, provoditi tzv. sektorske intervencije i na taj način pridonositi unaprjeđenju stanja u pojedinom sektoru, (a to je za sada jasno vidljivo i prisutno u sektoru voća i povrća) ocjena je stručnjaka Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Smarter se u praksi proteklih godina specijalizirao za uspostavljanju PO, posebice onih u sektoru voća i povrća. Za poljoprivrednike je važno da se do usvajanja Strateškog plana RH za novi ZPP o proizvođačkim organizacijama više priča i objašnjava malim proizvođačima koje su prednosti i pogodnosti koje će imati ako do 2023. godine postanu dio takvog udruženja poljoprivrednika. A ova je godina ključna za pokretanje PO.

U Hrvatskoj ima nešto više od 170.000 poljoprivrednih gospodarstava od kojih je 83 posto ili oko 110.000 mala gospodarstva po vrijednosti svoje proizvodnje. Uglavnom su to mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja djeluju neovisno jedna od drugih. Nasuprotno tome, daleko je veća koncentracija i među prerađivačima i među trgovcima. Ova asimetrija pregovaračkih pozicija otežava poljoprivrednicima obranu njihovih interesa u pregovorima s drugim akterima u opskrbnom lancu.

„Da bi se dobila veća snaga i moć pregovaranja poljoprivrednika, EU posebno podržava poljoprivrednike koji žele surađivati u proizvođačkim organizacijama kroz koncentriranje opskrbe, poboljšanje marketinga, pružanje tehničke i logističke pomoći svojim članovima, unapređenje upravljanja kvalitetom te prijenos znanje. EU priznaje posebnu ulogu koju imaju organizacije proizvođača, a kao rezultat toga, mogu zatražiti priznanje od zemlje EU u kojoj imaju sjedište. Organizacije proizvođača mogu imati različite pravne oblike, uključujući poljoprivredne zadruge, a udruživanje u proizvođačke organizacije jamči postizanje ekonomski isplative proizvodnje pojedinog proizvođača, čemu u prilog ide i veliki broj primjera uspješnog poslovanja proizvođačkih organizacija u Europskoj uniji“, ističu u Smarteru.

Zašto udruživanje ide sporo?

Na ovo pitanje vrlo dobar i ilustrativan odgovor ponudio je prof. dr. Ivo Grgić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

„Problem zadruga je enigma i koliko god o tome govorili, otpor je velik i nerazuman. Mladi poljoprivrednici mi spominju seljačke radne zadruge i partizane, a istodobno su im puna usta "dobro organiziranih poljoprivrednika, potrošača" u Italiji, Austriji, Francuskoj… Očito je da nismo došli do potrebne razine profesionalizacije poljoprivrede kako bi manji proizvođači shvatili da jedino u zadrugama imaju priliku opstati.“
Italija i Austrija su uspješne poljoprivredne zemlje koje nemaju velike poljoprivredne posjede, prosječna veličina posjeda je nešto veća nego u Hrvatskoj, ali su poljoprivrednici udruženi u brojne dobro organizirane kooperative ( zadruge) koje su priznate kao PO.

Osim razloga koje spominje profesor Ivo Grgić postoje i vrlo pragmatični razlozi koje poljoprivredne proizvođače odbijaju od udruživanja u PO. Potpuno je jasno da je osnivanje bilo kojeg oblika udruživanja snažno reguliran proces koji od proizvođača zahtjeva pripremu i organizaciju. U 2020 godini donijet je novi Pravilnik o proizvođačkim organizacijama i drugim oblicima udruženja primarnih poljoprivrednih proizvođača kao temeljni akt kojim se regulira osnivanje i djelovanje PO (NN 87/2020). Da bi se priznala od strane Ministarstva poljoprivrede, osnovana PO, ovisno o sektoru u kojem djeluje, mora zadovoljiti različite uvjete. Mora imati najmanje 7 članova i minimalnu vrijednost utržive proizvodnje od 3 milijuna kuna. Niti jedan član PO ne smije imati više od 50 posto ukupne utržive proizvodnje. No, što je još važnije nitko ne smije imati više od 50 posto glasova prilikom donošenja odluka u PO.

Svaki proizvođač mora dati podatke o svim svojim potencijalima proizvodnje, poljoprivrednom zemljištu, proizvodima, mehanizaciji. Podaci se provjeravaju i usklađuju s podacima koji su dani u Jedinstvenom zahtjevu koji se popunjava za dobivanje potpora. PO se može osnovati samo na temelju inicijative svojih članova, mora imati propisane dokumente o osnivanju i poslovni plan te udovoljiti ciljevima koje je Pravilnik o PO utvrdio.

Ovdje dolazimo do možda i najznačajnijeg uzroka za slab odaziv udruživanju u PO. Naime, proizvođači nerado daju svoje podatke o vrijednosti utržive proizvodnje. Osim slabog praćenja svojih poslovnih rezultata radi se i o podacima koji su vezani uz njihove porezne obveze, a poznato je da je jako mali dio proizvođača uopće u bilo kojem sustavu plaćanja poreza, a što bi realnim iskazivanjem njihovih prihoda od prodaje moglo promijeniti.

Pravna procedura također je prisutna i poljoprivrednici koji se žele udružiti moraju donijeti odluku o organizacijskom obliku koji je za njih optimalan. Da li da se osniva zadruga ili d.o.o. odnosno možda čak i d.d. Za sada prevladavaju razlozi da se većina proizvođača koji se udružuju radi priznavanja PO kao organizacijski oblik biraju Zadrugu. No, imamo i slučajeve da je to d.o.o.

Nakon registracije pravnog subjekta može se pristupiti daljnjim koracima potrebnim za priznavanje PO pred Ministarstvom poljoprivrede. To je prije svega izrada Poslovnog plana ali i izrada sve druga potrebne dokumentacija koju traži ministarstvo poljoprivrede.
Nakon priznavanja PO odnosno,nakon odobrenja poslovnog plana od strane Ministarstva podnosi se Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pisani Zahtjev za isplatu potpore. A plaćanje potpora ovisi o vremenu raspisivanja javnog poziva.
Cijela ta procedura je za poljoprivrednike često zahtjevna i potrebna im je stručna pomoć. U tom postupku Smarter je pravi partner za hrvatske proizvođače i svojim stručnim znanjima može olakšati cijeli ovaj postupak.

„Podaci pokazuju da udruživanje primarnih poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke organizacije i dalje ide sporo. Ono prednjači u sektoru voća i povrća u kojem su trenutno priznate četiri PO i sektoru drugi proizvodi – za proizvod krumpir, u kojem također djeluju četiri priznate proizvođačke organizacije. Zatim slijede sektori žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda te govedine i teletine koji su zastupljeni s po tri proizvođačke organizacije po sektoru.U tijeku je postupak priznavanja još nekih - proizvođačke organizacije u sektoru vina, koja okuplja proizvođače s područja tri dalmatinske županije: Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, te je u visokoj fazi pripreme još jedna PO u sektoru voća i povrća“, ističu stručnjaci Smartera.

Nacionalna strategija i daljnje aktivnosti

S ciljem snažnijeg poticanja udruživanja Vlada RH je na sjednici održanoj 10. lipnja 2020. godine usvojila Nacionalnu strategiju za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća za razdoblje 2021. – 2023. Riječ je o trogodišnjem programu čiji se ciljevi postižu provedbom odobrenih operativnih programa priznatih proizvođačkih organizacija, a ciljevi se postižu uspješnom provedbom mjera, a mjere uspješnom provedbom prihvatljivih aktivnosti. Uspješnost provedbe operativnih programa i Nacionalne strategije mjeri se indikatorima, a provedba programa sufinancira se sredstvima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske. Nacionalna strategija trebala bi se ostvariti u tri ključna područja:

- tržišna orijentiranost, pozicioniranje i konkurentnost
- održiva proizvodnja i učinkovito upravljanje prirodnim resursima
- ublažavanje posljedica nepovoljnih tržišnih uvjeta i posljedica klimatskih promjena

Učinkovitom provedbom operativnih programa nastoji se doprinijeti ostvarivanju prioriteta i ciljeva Nacionalne strategije, a samim time i održivosti poslovanja te konkurentnosti proizvođačke organizacije i njezinih članova. Zahtjeve za odobrenjem operativnog programa podnijele su dvije proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća, a isti su odobreni dana 20. siječnja 2021. godine. Programi su trogodišnji, a ukupna procijenjena vrijednost provedbe iznosi 8.691.997,12 kuna, u prvoj godini 2.631.000,00 kuna. PO u svojim operativnim programima uglavnom planiraju investicijske zahvate, stručnu suradnju i edukaciju, promotivne aktivnosti i aktivnosti unaprjeđenja pripreme proizvoda za tržište.

Temeljem Operativnog programa jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2021. do 2026. te sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Ministarstvo poljoprivrede objavilo je ove godine javni poziv za prikupljanje i iskaz interesa potencijalnih korisnika - investitora u projekte izgradnje objekata logističko-distributivnih centara za voće i povrće. Ministarstvo poljoprivrede je iskazalo jasno svoje strateško opredjeljenje ( što je sukladno zahtjevima EK) da se ponudu malih poljoprivrednih gospodarstava kroz organizacije proizvođača mora objediniti te poticati udruživanja, suradnje i razmjene iskustava i znanja te unaprijediti položaj poljoprivrednika u sektoru voća i povrća.
Što znači da će se na Javni poziv moći javiti samo PO organizacije koje su priznate u sektoru voća i povrća, gospodarski subjekti i jedinice područne (regionalne) i/ili lokalne samouprave. Proizvođače organizacije mogu se samostalno javiti na natječaj a mogu i u suradnji sa drugim gospodarskim subjektima pa i sa jedinicama lokalne samouprave ( što se uglavnom radi o Županijama).

Ozbiljnost svoje namjere poticanja daljnjeg udruživanja i davanja stvarne potpore proizvođačkim organizacijama će ministarstvo najbolje iskazati provođenjem ovog natječaja dajući prednost, prioritet i svu administrativnu podršku baš proizvođačkim organizacijama i pravim tržišnim proizvođačima koji su svoje poduzetničke ideje i poslovanje prilagodili zahtjevima tržišta i koji posluju na tržišnim osnovama.
Do sada se ulaganja u hladnjače i distributivne centra i druge logističke kapacitete u vlasništvu države ili JLS nije pokazalo rentabilnim te su uglavnom takvi centri više služili uvoznim tvrtaka nego domaćim proizvođačima. U slučaju PO oni će najbolje znati štiti svoje interese na tržištu, a da im za to nije potrebno upravljanje poduzeća koja su u državnom vlasništvu (negativni primjer imamo u regionalnim veletržnicama kojima upravljaju i dalje JLS, a koje već niz godina posluju sa gubitkom). Tako da očekujemo puno konkretno pokazanu i prioritetnu potporu PO kao nosiocima izgradnje logističkih centara za voće i povrća.

„Trošenje sredstva potpore nije mjerilo uspješnosti funkcioniranja proizvođačke organizacije. Uspješnost rada proizvođačke organizacije i njena opstojnost ovise prije svega o stupanju integracije i podizanje međusobnog povjerenja među članovima. Naime, udruživanje proizvođača u PO predstavlja jedan od načina jačanja tržišnog položaja svakog pojedinog proizvođača, člana udruženja. Sa stajališta udruživanja, bolje pozicioniranje na tržištu zahtjeva između ostalog i reprezentativnost. To znači da svaki pojedini sektor treba biti organiziran na način da u njemu djeluje nekoliko, prema brojnosti udruženih proizvođača, velikih i ekonomski jakih proizvođačkih organizacija. Time se stvaraju pretpostavke za poštenije pregovaranje i uređivanje odnosa u skladu sa sektorskim ugovorima pomoću kojih se proizvođačima od strane prvog otkupljivača garantiraju količine, cijene i vremensko razdoblje otkupa njihovih proizvoda te drugi važni uvjeti otkupa. S druge strane, proizvođačka organizacija može i samostalno, o čemu svjedoče brojni primjeri, plasirati proizvode na tržište prema zahtjevima istoga“, zaključak je stručnjaka Smartera.

KLJUČNI KORACI ZA OSNIVANJE PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE:
1. Prikupljanje interesa potencijalnih članova
2. Popis poljoprivrednih gospodarstava koji su zainteresirani za udruživanje u PO
3. Izrada Statuta ili Pravila zadruge
4. Registracija na Trgovačkom sudu ili registru Zadruga
5. Izrada Poslovnog plana i potrebne dokumentacija za priznavanje PO
6. Podnošenje zahtijeva Ministarstvu poljoprivrede za priznavanje PO
7. Podnošenje zahtijeva za potporu Agenciji za plaćanje

Tagovi: Proizvođačke organizacije, EU fondovi, poljoprivreda, Ivo Grgić
PROČITAJ I OVO
Direktor Geološkog zavoda: Mineralno blago Srbije vredi blizu 200 milijardi dolara
MINERALI
Direktor Geološkog zavoda: Mineralno blago Srbije vredi blizu 200 milijardi dolara
BEOGRAD - Direktor Geološkog zavoda Dragoman Rabrenović izjavio je večeras da mineralno blago Srbije, ne računajući novo nalazište kod Žagubice, vredi gotovo 200 milijardi dolara.
Wall Street: Tehnološki sektor imao najbolji tjedan od studenoga 2021.
SNAŽAN RAST
Wall Street: Tehnološki sektor imao najbolji tjedan od studenoga 2021.
NEW YORK - Nasdaq je zaključio svoj peti uzastopni tjedan dobitaka, skočivši za 3,3% u zadnjih pet dana. To je najduži tjedni pobjednički niz za tehnološki opterećeni indeks od razdoblja koje je završilo u studenom 2021.
Povjerenstvo za sukob interesa kaznilo Žigmana s 800 eura
KAZNA
Povjerenstvo za sukob interesa kaznilo Žigmana s 800 eura
ZAGREB - Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa izreklo je predsjedniku Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmanu novčanu kaznu od 800 eura, jer je uz plaću primao niz novčanih naknada, kao i dohodak u agenciji za sudjelovanje u radu Savjeta agencije.
Zagrebačka burza: Slab promet i minimalne promjene indeksa
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Slab promet i minimalne promjene indeksa
ZAGREB - Različiti smjerovi indeksa i slabiji promet obilježili su kraj tjedna na Zagrebačkoj burzi.
Beogradska berza: Akcije Jugoprevoza pogurale promet
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Akcije Jugoprevoza pogurale promet
BEOGRAD – Ukupan dnevni promet Beogradske berze bio je 40,2 miliona dinara od čega je na prometu akcija kruševačkog Jugoprevoza ostvareno 24,4 miliona dinara.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE