Tako je promet u trgovinama koje prodaju hranu, piće i duhanske proizvode, prema podacima DZS-a, realno pao 4,7 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Ukupni promet u trgovinama realno je povećan 2,6 posto (nominalno 4,9 posto), osjetno sporije nego u prethodnim mjesecima. Usporedbe radi, realna stopa rasta u prosincu iznosila je 6,5 posto, a u siječnju 4,4 posto. Nominalni porast prometa tijekom veljače na godišnjoj razini ostvarilo je pet trgovačkih struka, a njih četiri zabilježile su pad.
Najbolje rezultate bilježi kategorija "ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, optičarski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi", s porastom prometa od 5,3 posto i utjecajem na ukupan indeks prometa od 0,5 posto. Slijede trgovine neprehrambenim proizvodima, koje se uglavnom odnose na šoping-centre, s rastom od 4,3 posto, te motorna goriva i maziva, 1,8 posto. S druge strane, najizraženiji pad od 3,3 posto bilježe motorna vozila, motocikli i dijelovi. Na usporavanje trgovine u prvom tromjesečju upućuju i podaci o fiskaliziranim računima. Pozivajući se na posljednje podatke Porezne, analitičari RBA navode kako je broj fiskaliziranih računa u veljači pao na godišnjoj razini za 5,3 posto.
"Osim bojkota, posljedica je to vjerojatno i rastuće neizvjesnosti oko globalnih geopolitičkih događanja, ali i dalje prisutnih pojačanih inflatornih pritisaka", objašnjavaju u svom dnevnom osvrtu analitičari Elizabeta Sabolek-Resanović i Petar Bejuk. Iako potrošnja kućanstava nastavlja biti pokretač rasta gospodarske aktivnosti, njezino "hlađenje" (rast u prva dva mjeseca po stopi od 3,5 posto) neminovno će se odraziti i na dinamiku rasta BDP-a.
U nedavno objavljenoj makroekonomskoj projekciji HNB predviđa da bi početak godine, u odnosu na prethodni kvartal, mogao biti obilježen stagnacijom gospodarske aktivnosti, "prvenstveno zbog slabljenja osobne potrošnje povezane s bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca tijekom siječnja i veljače". No, bojkoti trgovina su prošli, pa se očekuje da će i nešto lošiji pokazatelji prometa u maloprodaji biti privremeni, da će potrošnja ponovno ojačati u nastavku godine. Uz rast plaća i zaposlenosti, premda nešto umjerenijom dinamikom, u prilog tome trebala bi ići i turistička sezona. Kako napominju analitičari RBA, solidni rezultati u turizmu trebali bi i dalje podržavati optimizam potrošača, osobnu potrošnju i maloprodajna kretanja. Ipak, oprezni su u svojim očekivanjima i navodi kako umjerenija dinamika "ne bi trebala iznenaditi." Pored baznog razdoblja, odnosno visokih stopa rasta tijekom istog lanjskog razdoblja, smatraju kako se ne može isključiti niti rastuća averziju prema riziku "zbog globalnih geopolitičkih događanja koji posljedično mogu dovesti do suzdržavanja u potrošnji".
