Raste uvoz jaja u Hrvatsku, peradari u strahu zbog ukrajinskih investicija

Tema ukrajinskih investicija u peradarstvo u Hrvatskoj pomalo je zamrla nakon parlamentarnih izbora, no suštinski problemi vezani uz njih ostaju. Peradari upozoravaju da bi realizacija tih investicija mogla donijeti značajne neravnoteže i na hrvatskom i na širem regionalnom tržištu.

Uostalom, upozoravaju kako je već u ovom trenutku Hrvatska poligon za uvoz jeftinih i manje kvalitetnih jaja.

Uvoz jaja je porastao sa 70 milijuna na 115 milijuna jaja. Lani smo imali oko 631 milijun komada jaja, što je manje za 5 posto u odnosu na godinu ranije. Proizveli smo, dakle, 36 milijuna jaja manje. Pritom su jaja tijekom prošle godine u Hrvatskoj bila najskuplja u EU.

"Stižu iz svih mogućih zemlja, od tamo gdje su najjeftinija. Nama je problem konkurirati velikim proizvođačima koji se nalaze u EU, koji su puno veći od nas, a s druge strane ne kontrolira se dovoljno uvoz tih proizvoda", objašnjava za RTL Televiziju Dražen Čurila, predsjednik Odjela za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

Da su podaci o proizvodnji zabrinjavajući, slažu se i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori te traže hitan sastanak s novim ministrom.

"Još uvijek čekamo prvi sastanak, znamo da je ovo još predizborni tjedan, ali kada prođu Europarlamentarni izbori moramo sjesti i vidjeti kako dalje", ističe Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Proizvodnja svih vrsta mesa pada u EU, raste samo u peradarskom sektoru, kazao je direktor Croatiastočara Branko Bobetić na 15. peradarskim danima koji su u organizaciji Hrvatskog veterinarskog instituta nedavno održani u Puli.

"Tijekom proteklih pet godina proizvodnja je suočena s tržišnim poremećajima zbog influence ptica kod većine najvećih europskih proizvođača mesa peradi i jaja kao i u Hrvatskoj. Ruska agresija na Ukrajinu i ogromno povećanje izvoza mesa peradi i konzumnih jaja iz Ukrajine na tržište EU dodatno je poremetilo odnose u tržnim pa samim time i potrošačkim cijenama mesa peradi i konzumnih jaja - objašnjava Bobetić, no dodaje kako su maloprodajne cijene mesa u Hrvatskoj za čak 17% brže rasle od proizvođačkih.

Na razini država članica EU ukupna proizvodnja mesa peradi u protekle četiri godine rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 2%, izuzev 2022. U toj godini je ostvaren najveći uvoz mesa peradi EU članica s globalnih tržišta, dok je najmanji izvoz na globalna tržišta bio u prošloj godini.

"Tada je potrošnja mesa peradi rasla za 2,6%. U Hrvatskoj je najveća razina proizvodnje mesa peradi, a na bazi procjene ukupne nacionalne bilance jednodnevne peradi, bila u 2020. godini. U prošloj godini u odnosu na prethodnu proizvodnju je rasla za oko 2% i ostala je približno na razini proizvodnje iz 2019. godine. Najveći uvoz mesa peradi u Hrvatskoj ostvaren je lani, blizu 33.000 tona, što je povećanje uvoza za 20% u odnosu na prethodnu godinu - ističe Bobetić.

U strukturi uvoza najveći udio, više od 70%, čini uvoz pilećeg i purećeg filea te kategorija mesa za preradu. Izvoz mesa peradi iz RH lani je pak bio veći za 2%, a prosječni rast potrošnje veći za 1% na godišnjoj razini.

Uz izvoz mesa peradi iz Hrvatske značajni udio ima izvoz paniranih i mariniranih proizvoda mesa peradi koji je u zadnje tri godine približno na razini od 8000 tona godišnje. Samodostatnost država članica kod mesa peradi u prošloj godini bila je 108%, a u Hrvatskoj 81%.