Ratari demantiraju Plenkovića; Preplavljeni smo jeftinim ukrajinskim žitom

Hrvatski premijer Andrej Plenković inzistira da se ukrajinsko žito samo provozi kroz Hrvatsku, no podaci koji su nam poslani iz Ministarstva poljoprivrede govore suprotno, a predstavnik domaćih ratara, Petar Pranjić, u razgovoru za N1 tvrdi da je Hrvatska izložena nekontroliranom uvozu ukrajinskog žita i brašna.

Poljska, Mađarska i Slovačka jednostrano su zabranile uvoz žitarica iz Ukrajine koje svojom daleko jeftinijom cijenom ugrožava njihove ratare, nakon što je Europska unija okončala vlastitu petomjesečnu zabranu uvoza pšenice, kukuruza, uljane repice i sjemenki suncokreta iz Ukrajine u zemlje koje graniče s njom, Poljska, Mađarska i Slovačka su je jednostrano produljile. To je izazvalo žestoku reakciju Ukrajine koja je podnijela tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji protiv ovih zemalja.

Sve je skupa brzo eskaliralo i poprimilo prilično ružan ton između Ukrajine i Poljske, koja je do jučer bila jedna od najpredanijih u pomoći zemlji koja se brani od ruske agresije. Ukrajina je u međuvremenu iznijela svoj kompromisni prijedlog o uspostavljanja sustava dozvola za izvoz spornih proizvoda, na što je Slovačka već pristala, ali spor s Poljskom i Mađarskom još nije razriješen.

I hrvatski premijer Andrej Plenković prošli je tjedan odgovorio na pitanje novinara N1 o mogućnosti da dio ukrajinskog žita, čiji je prijevoz preko hrvatskih luka od Dunava do Jadrana nedavno dogovoren s Kijevom, ostane u Hrvatskoj.

Plenković: Rekli smo Ukrajincima da želimo biti tranzitna zemlja
Za zabranu koja je nametnuta Ukrajini, Plenković je komentirao da je “očito da su ove zemlje, Poljska, Mađarska i Slovačka, zabilježile da je dio tog žita bio plasiran na njihovo tržište”, dok će hrvatske luke služiti za tranzit ukrajinskog žita trećim zemljama.

“Stav i želja Hrvatske, a to smo jasno artikulirali u razgovorima i s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i s ukrajinskim ministrima, da Hrvatska bude tranzitna zemlja, a ne zemlja u koju će doći enormne količine jeftinijeg žita nego našeg iz Ukrajine pa da onda naši poljoprivrednici budu u problemu”.

“Cijela ideja koridora solidarnosti je zamišljena tako da se ogromne količine ukrajinskog žita, unatoč brutalnoj ruskoj agresiji na Ukrajinu, uspiju izvesti iz Ukrajine”, naglasio je Plenković, referirajući se na projekt uspostave alternativnih pravaca izvoza ukrajinskog žita u organizaciji EU-a.

Takvi su koridori, ionako vitalni za opstanak ukrajinske poljoprivrede i gospodarstva, postali još značajniji nakon što se Rusija povukla iz Crnomorske inicijative za žito u sklopu koje je jamčila uplovljavanje i isplovljavanje komercijalnih brodova iz ukrajinskih crnomorskih luka.

Ukrajinski i hrvatski dužnosnici poput ministra vanjskih poslova Gordana Grlića-Radmana najavili su još krajem srpnja da će se dio ukrajinskog žita prevoziti za treće zemlje Dunavom preko luke Vukovar, a zatim željeznicom do Rijeke i drugih luka na Jadranu, no nije jasno je li ta ruta u međuvremenu zaživjela i u kojoj mjeri. U tom kontekstu ministar prometa Oleg Butković prošlog je mjeseca kazao da se i osječka luka “stavila na raspolaganje sa svojim kapacitetima”.

Luka Tranzit Osijek, odnosno njen direktor Igor Bartolović, odgovorio nam je na upit na ovu temu da “Luka Tranzit Osijek ne raspolaže konkretnijim informacijama vezano uz izvoz žitarica iz Ukrajine, no može u kontinuitetu vršiti njihov pretovar”.

“Ukrajinsko žito je već izvezeno preko hrvatskih luka. Zahvalni smo na ovoj mogućnosti”, navela je prva potpredsjednica vlade Julija Sviridenko u pisanoj izjavi 7. rujna, ali nije pritom precizirala misli li na luke Vukovar i Osijek ili na one na Jadranu poput luke Rijeke – preko koje je od prošle godine već prevezeno oko sto tisuća tona žita, prema podacima koji dolaze iz te luke.

Na upit koji smo o tome poslali Luci Vukovar dobili smo odgovor direktora Marijana Kuprešaka da u tu luku “do sada nije uplovio niti jedan brod sa žitom ukrajinskog porijekla”, a da se prema informacijama kojima raspolažu “žito još nije počelo dopremati Dunavom, nego je dopremljeno do luke Rijeka željezničkim putem direktno iz Ukrajine”.

Kuprešak nam je pojasnio i da “Luka Vukovar ne posjeduje skladišne kapacitete u vidu silosa i podnih skladišta za žitarice nego drugi koncesionar, a to je Vupik plus d.o.o. koji djeluje u sklopu Fortenova grupe”.

Upit smo poslali i tvrtki Vupik plus d.o.o. koja ima svoj riječni terminal, odnosno pretovarnu luku na lokaciji Silosa Dunav u Vukovaru, ali nismo dobili odgovor.

Ministarstvo poljoprivrede: Lani uvezeno 43 tisuće tona ukrajinskog žita, ove godine 65 tisuća
Podatke o količini žita dosad uvezenog iz Ukrajine zatražili smo od Ministarstvu poljoprivrede kako bismo vidjeli je li ove godine zabilježen značajan rast u odnosu na prošlu godinu. Dobili smo odgovor da je “u prvih šest mjeseci 2023. godine iz Ukrajine uvezeno 64.979 tisuća tona žitarica što je činilo 38% ukupnog hrvatskog uvoza žitarica”, ukupne vrijednosti “17,74 milijuna eura, odnosno 20,8 % od ukupnog uvoza žitarica u Hrvatsku”.

Što se prošle godine tiče, odgovorili su nam da je u Hrvatsku “iz svih zemalja ukupno uvezeno 245.771 tona žitarica u vrijednosti od 122,5 milijuna eura i ostvaren je suficit u iznosu od 419,8 milijuna eura.”

“Iz Ukrajine je u 2022. godini uvezeno 42.696 tona žitarica u vrijednosti od 12,8 milijuna eura”, precizirali su. Dakle, u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno je 52% više žitarica nego cijele prošle godine, iz čega se lako može ekstrapolirati da će, ako ne dođe do težih prekida opskrbe, količina uvezenog žita do kraja godine biti za više od 100% veća nego 2022. Iz ministarstva nam nisu decidirano rekli je li iz ovih brojeva isključeno žito u tranzitu za treće zemlje, a iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i iz Carinske uprave nismo dobili odgovor na upit do objave teksta.

Robert Jurišić, vlasnik i direktor tvrtke S-Grain BI i agrarni analitičar, objasnio je za N1 da evidencija o poljoprivrednom uvozu i izvozu kod nas nije posebno pouzdana.

“Nitko ne zna pravu sliku, da li u ove podatke ubrajaju robu koja je u tranzitu ili se radi o robi koja je ušla i ostala u Hrvatskoj”, navodi Jurišić: “Hrvatska je općenito uvozila oko 100 do 130 tisuća tona pšenice godišnje.”

“Ove godine smo proizveli oko 820 tisuća tona pšenice. Prošle godine smo proizveli 960 tisuća tona. Na tih 960 tisuća tona, 60 tisuća tona koje se uvezlo nije puno”, kaže Jurišić, koji smatra podatke o povećanom uvozu iz Ukrajine realnima jer je od invazije na tu zemlju i ukidanja EU carina na uvoz njenog žita i Hrvatska jedan dio uvoza žita iz Mađarske zamijenila uozom iz Ukrajine.

“Rekao bih da se ovi podaci iz ministarstva odnose na pšenicu koja je ušla i ostala ovdje, a ne na onu koja je u tranzitu”, ocjenjuje ovaj stručnjak.

Petar Pranjić: Uvozi se nekontrolirano, mi smo ove godine definitivno propali
Premijer Plenković, međutim, govori o ukrajinskom žitu kao da se ono isključivo provozi kroz Hrvatsku za treće zemlje, iako količine uvezenog ukrajinskog žita, po svemu sudeći, zaista ovdje i ostaju. To nam je potvrdio i Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Po njegovim riječima, Hrvatska je “preplavljena” žitom iz Ukrajine.

“Unazad godinu dana je to krenulo. Mi točne količine ne znamo, ali ja bih radije govorio o ugrozi koju to donosi. Poznato je da su mljekari godinama u problemima, stočari s tovom junadi, pa sad i ovih nesretnih svinja koje je zahvatila afrička kuga, sve to ima utjecaja i na ratarstvo. Uvozi se prekomjerno, nekontrolirano. Nas to sve zahvaća, pogotovo male obrte i OPG-e koji se ne mogu nositi s time”, kaže nam Pranjić.

“Mi ratari smo lani počeli propadati, a ove godine smo definitivno propali. Svaku jesen govorimo da je najteža sjetva dosad, ali stvarno nema više smisla uložiti deset nečega, a dobiti dva i pol ili tri”, dodaje.“Mi smo sa sjednice ratarskog odbora prošli tjedan uputili apel našem premijeru da nas primi. Politika snižavanja cijena je za pohvalu i pozdraviti, koliko će efekta imati, vidjet ćemo. Nas žalosti i ljuti zašto mi, koji smo prvi u lancu proizvodnje hrane, nismo obuhvaćeni.”

“Sjemenska pšenica je sada šest do sedam kuna po kilogramu, a kilo naše merkantilne pšenice je oko kunu. Znači, moramo dati sedam kila merkantilne pšenice za kilo sjemena, a tradicionalni omjer je dva za jedno. To je neodrživo”, zaključuje predstavnik ratara i dodaje da se Slavonija u isto vrijeme muči sa sušom posljednje tri godine.

Pranjić: Bojim se da će ovu jesen nećemo moći zasijati
“Oe godine smo doživjeli totalni kolaps. Bojim se da će ovu jesen nećemo moći zasijati, da će sve ostati u korovu. Nešto se mora poduzeti. Može li naše ministarstvo utjecati na dobavljače, da nam pojeftine gnojiva. Svi trgovci moraju zaraditi, jedino mi proizvođači nemamo pravo na dobit, nas nitko ništa ne pita. A veletrgovci imaju maržu od 700 posto”, žali se Pranjić.

“Prošle godine se premium pšenica tržila po 300 do čak 350 eura po toni, a ove godine, evo baš punimo vagone za luku Rijeka, po 130 eura, četvrta klasa koje ima najviše. A prva klasa pšenice stoji 160 eura”, pojjašnjava.

“Ministar Grlić Radman zdušno potpisuje ugovore o tranzitu, otvaraju luke, šire kapacitete za tranzit ukrajinske pšenice. Ni jednom riječju nisu komunicirali s našom komorom da bi pitali naše seljake kako ste vi prošli, jeste riješili svoju robu i pošto. Valjda se svoja djeca prvo nahrane, pa onda tuđa”, ne krije nezadovoljstvo.

“Mi se solidariziramo s tim narodom u Ukrajini, ali se bojimo da je tu nešto drugo u pitanju, da su to strane kompanije koje posjeduju ogromne količine zemlje da bi izvukle svoj profit odande. A kolateralna žrtva smo mi i opstojnost nam je ugrožena”, ističe Pranjić.

Pranjić: Ukrajinsko brašno lažno se deklarira kao domaće
Na pitanje traže li onda i oni zabranu uvoza po uzoru na Poljsku, odgovara: “Apsolutno. Samom izjavom ministra Grlić-Radmana da će osigurati luke i infrastrukturu (za ukrajinsko žito), pšenica je odmah pala za 50 eura, jer su trgovci osjetili da će biti slobodnog uvoza. Mi zahtijevamo da se priključimo toj grupi zemalja i da se zabrani uvoz. A što se provoza tiče, ako ga baš mora biti, u što sumnjamo jer je naša logistika jako mala, bar da se kontrolira uz neku pratnju.”