„Hrvatska danas ima uvjete financiranja koji konkuriraju najrazvijenijim članicama EU-a. Dvije godine nakon ulaska u europodručje, kamate na kredite usporedive su s razvijenim članicama EU, a realna kamatna stopa na stambene kredite i dalje je blizu nule. Neto kamatni prihodi banaka svedeni su na razinu od 1,51 posto BDP-a – što je pad od gotovo 35 posto u odnosu na 2016. godinu, a naknade i provizije koje građani i poduzeća plaćaju bankama pale su u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a. Pritom je kvaliteta usluge, uključujući digitalne kanale, ostala visoka“, istaknula je Perko dodajući kako sve to stvara prostor za bolje iskorištavanje potencijala institucionalnih ulagača, kao i građana koji su pokazali interes kroz uspješan plasman narodnih obveznica i trezorskih zapisa.
Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija, nadovezao se u svom izlaganju naglasivši kako je za razvoj tržišta kapitala važna regionalna suradnja jer bi zajednički pristup poboljšao vidljivost regije kod investitora što onda stvara veliki potencijal za trgovačka društva. „Veliki korak napravljen je lani potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju s EBRD-om između osam burzi CSEE regije (Hrvatska, Slovenija, Poljska, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Sjeverna Makedonija) dok je u svibnju ove godine održan prvi formalni sastanak spomenutih država vezano za aktivnosti usmjerene k regionalnoj integraciji. Jedan od najvažnijih koraka u ovom procesu je stvaranje jedinstvenog regionalnog indeksa koji bi privukao više medijske pozornosti, otklonio postojeće neusklađenosti te izjednačio uvjete za sve uključene burze“, istaknuo je Zoričić. Pritom je i naglasio kako je upravo regionalna integracija jedan od pet strateških smjerova istaknutih u Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala kojega je Vlada Republike Hrvatske usvojila krajem ožujka ove godine.
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman održao je izlaganje pod naslovom „U moru globalnih šokova: kako uspješno navigirati tržišne rizike?”, u kojem je analizirao niz ključnih izazova koji oblikuju globalna i domaća financijska tržišta te regulatorne odgovore na njih.
„Globalna neizvjesnost je na vrhuncu – i još raste“, poručio je Žigman, istaknuvši kako tržišni optimizam sve više dolazi pod pritisak slabih ekonomskih fundamenta, a visoka vrednovanja imovine u okruženju potisnute premije za rizik dodatno pojačavaju rizik naglih korekcija. Među glavnim makroekonomskim rizicima naveo je usporavanje globalnog gospodarstva i dugoročne izazove održivosti javnih financija zemalja europodručja. U kontekstu domaćeg financijskog sektora, Žigman je naglasio njegovu otpornost unatoč pritiscima i volatilnostima: „Pritisci na tržištu postoje, ali panike nema – investitori su ostali u fondovima, a diversifikacija portfelja mirovinskih fondova ublažila je tržišni rizik.“ Pritom je upozorio na povećane sistemske rizike u 2025. godini, podsjećajući kako u krizama koje dolaze „brže nego što mislimo“, korelacije među tržištima postaju izraženije zbog čega je jako teško u potpunosti se skloniti od rizika.
Poseban naglasak u izlaganju stavljen je na aktualne regulatorne inicijative koje će oblikovati financijski krajobraz u nadolazećem razdoblju. Predstavio je tzv. Omnibus paket, usmjeren na pojednostavljenje izvještajnih zahtjeva u području održivosti kroz izmjene ključnih europskih regulativa – CSRD, CSDDD, CBAM i EU Taksonomije – s ciljem smanjenja regulatornog opterećenja i poticanja održivog poslovanja. „Manje složenosti, više održivosti“, sažeo je poruku ove inicijative.
Zaključno, Žigman je adresirao pitanje koje Europska unija smatra ključnim za budući gospodarski razvoj: „Kako potaknuti razvoj EU tržišta kapitala?“ Kao odgovor istaknuo je novu strategiju Unije štednje i ulaganja, usvojenu u ožujku 2025., čiji je cilj bolje povezati štednju i ulaganja građana, povećati konkurentnost EU-a te ojačati integraciju tržišta kapitala. „Bez jedinstvene akcije, Europa riskira gubitak talenata i kapitala“, upozorio je, ukazujući na važnost reformi unatoč političkim otporima i nacionalnim interesima koji još uvijek koče uspostavu istinski jedinstvenog europskog tržišta kapitala.
Nakon uvodnih predavanja, održana je panel rasprava pod nazivom „Od strategije do akcije: što nas čeka na tržištu kapitala do 2030.“, koja je okupila ključne dionike iz javnog i privatnog sektora. Raspravu je moderirala Anamarija Staničić, članica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
