Rusija po prvi put svoj inozemni dug podmirila u rubljama. Što to znači?

Moskva argumentira kako je to situacija nastala "na umjetan način" zbog sankcija koje su proglašene protiv te zemlje i prilikom čega je imovina ruskih banaka u inozemstvu najvećim dijelom zamrznuta. Istim propisom kojeg je nedavno potpisao Putin i kojim se i kupovina ruskog plina i nafte želi obračunavati samo u rubljama je predviđeno da i Rusija svoje dugove, ako zatreba, nadmiruje u rubljama.

Tako onda i jest ove srijede Rusija po prvi put svoj inozemni dug podmirila u rubljama. Riječ je o nekih 650 milijuna dolara, a zapravo je nadležna američka banka koja je povezana s Rusijom odbila platiti tu ratu u dolarima.

Vrijednost rublje je već i zbog zahtjeva naftu i plin plaćati u rubljama dostigla razinu gotovo od prije rata. Ali praktično, Rusija i njena valuta su potpuno isključene iz novčanih tokova.

No bez obzira što potpisao vladar Kremlja, Rusija je bila ugovorom obavezna dug podmiriti u dolarima - i sad je sve pitanje, prihvaćaju li i vjerovnici takvu isplatu: "Vjerovnici to također mogu protumačiti kako Rusija nije platila svoj dug", objašnjava Alexander Libman sa Instituta za istok Europe Slobodnog sveučilišta Berlin.

Tu treba biti oprezan sa izrazima: "Kad bi rekli da je 'bankrotirala', to bi značilo da ona nije u stanju platiti dug iz stukturnih razloga. To se ne može reći za Rusiju jer je ona do prije rata imala relativno stabilne financije." Ali sad je pitanje može li se njene financije smatrati "stabilnima" i pod sankcijama protiv te zemlje.

S druge strane, Moskva uopće ne želi čuti priče kako je "bankrotirala": glasnogovornik Kremlja Dimitri Peskov tvrdi kako Rusija "ima sve potrebne resurse" plaćati svoje dugove u inozemstvu, ali su značajna sredstva ruskih novčanih pričuva zamrznute u inozemstvu. Zato je prisiljena plaćati u rubljama, a ako joj i to bude zabranjeno, tek onda se može govoriti o "umjetno stvorenom bankrotu".

No čak i ako bi se to proglasilo "tehničkim" bankrotom, zapravo to Rusiju jedva pogađa, smatra Patrick Heinisch iz Pokrajinske banke Hessen-Thüringen. Jer to bi joj bio problem tek kad bi tražila novu pozajmicu i onda bi bilo važno što su vodeće američke agencije za procjenu kreditne sposobnosti već i ovu isplatu u rubljama proglasile platežnom nesposobnošću. "Jer vlada Rusije je već i sad potpuno odcjepljena od zapadnog tržišta novca na temelju sankcija. Ona ionako ne može emitirati nove državne obveznice pa je tako i rejting zapravo nevažan", smatra Heinisch.

Zapravo, Rusija, nakon isplate ove srijede, ima još 30 dana da dug podmiri u dolarima jer bi se ova isplata u rubljima mogla smatrati pologom. Isto tako teoretski, Rusija bi to mogla - kada bi htjela: 650 milijuna dolara za nju nisu nemogući iznos novca jer svakog dana utržuje milijune dolara od prodaje nafte i plina. Ali onda te devize ne bi imala za drugu robu koju uvozi.

I upravo to je htjela američka strana, smatra Patrick Heinisch: "Na koncu konca, Rusiju se želi prisiliti prihode od nafte i plina potrošiti na podmirivanje dugova kako ti prihodi ne bi odlazili u plaćanje rata." Tako i glasnogovornica Bijele kuće, Jen Psaki izjavljuje kako Moskva može birati između "polaganog crpljenja svojih dragocjenih deviznih pričuva ili proglašenja bankrota."

Ali čak i da se to dogodi, to bi teško izazvalo veći potres na tržištu novca, ne samo zbog toga üto bi se radilo o "tehničkom" bankrotu. Jer čak i prije rata i sankcija, Rusija je perolaka kategorija u svijetu novca.

Šefica MMF-a Kristalina Georgieva je ovog ožujka potraživanja međunarodnih banaka u Rusiji ocijenila kao "definitivno sistemski nerelevantnim", a to se odnosi čak i na države s kojima je Rusija imala značajniju trgovinsku razmjenu - kao što je Njemačka. Jer po navodima Bundesbank, njemačke banke u Rusiji imaju dugova u vrijednosti od oko šest miljardi eura, ako se tome pribroje i dugovi ruskih tvrtki u inozemstvu je to nekih 7,5 milijardi eura. A to je svega negdje oko 0,4% dugova koje njemačke banke imaju u inozemstvu.