Rusija prodaje ogromne količine zlata

Rusija je od 2026. godine dosad prodala velike količine svojih zlatnih rezervi, dok Kremlj pokušava prikupiti novac kako bi ublažio velik proračunski deficit. Ruska je središnja banka nedavno objavila da su njezine zlatne rezerve početkom srpnja iznosile 73,4 milijuna tzv. trojskih unci, odnosno 2.282 metričke tone. To predstavlja pad rezervi od oko 43,5 metričkih tona od početka 2026. godine. Ruske su zlatne rezerve sada na najnižoj razini od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

Cijene zlata dosegnule su rekordne razine početkom 2026. godine, u prosjeku oko 4.800 dolara (4.210 eura) po unci u prva četiri mjeseca, prije nego što su se spustile na sadašnju razinu od oko 4.000 dolara po unci. Prodaja zlata Moskvi je vjerojatno donijela više od pet milijardi dolara.

„Činjenica da prodaju zlato znači da ostaju bez drugih likvidnijih sredstava“, rekla je za DW ekonomistica Elina Ribakova iz Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju (Peterson Institute for International Economics). „Dakle, postoji pritisak na deficit, ali i pritisak na izvore kojima se taj deficit financira.“

Proračunski problemi

Ruski je proračun posljednjih godina pod velikim pritiskom zbog golemog povećanja izdvajanja za obranu, kojima se financira rat u Ukrajini. Ranije ove godine Financial Times objavio je da je rusko Ministarstvo financija upozorilo vladu da će prekoračenje troškova za rat u 2026. godini iznositi najmanje 28 milijardi dolara, uz očekivanje dodatnih prekoračenja u 2027. i 2028. godini.

Troškovi obrane više su se nego učetverostručili u odnosu na 2021. godinu. U 2025. godini iznosili su oko 16 bilijuna rubalja (178 milijardi eura). Chris Weafer, financijski analitičar iz Moskve u konzultantskoj tvrtki Macro-Advisory, kaže da je ruska prodaja zlata značajna, ali da nije riječ o paničnoj prodaji.

„Ovo je iznimna situacija, ali je relativno normalan trend“, rekao je za DW. „To ne znači da će Rusija bankrotirati, da ostaje bez novca ili da joj nije ostalo ništa drugo pa prodaje obiteljsko srebro.“

Navodi da je zlato koje je Rusija prodala uglavnom prodavalo Ministarstvo financija preko Nacionalnog fonda blagostanja Rusije (NWF), a ne Središnja banka Rusije.

„Od početka 2022. godine zlato je bilo jedna od imovina koju je Nacionalni fond blagostanja mogao kupovati, jer američke državne obveznice i njemačke obveznice više nisu bile dostupne zbog sankcija nakon invazije na Ukrajinu.“

Weafer ističe da je zlato postalo ključna likvidna komponenta fonda, što je upravo i svrha takvog državnog fonda: da se prodaje kad su sredstva potrebna, osobito u teškim vremenima. „U tom se smislu može tvrditi da fond ispunjava svoju namjenu.“

Prodaja zlata iz fonda ima za cilj obnovu njegovih takozvanih likvidnih sredstava. Weafer procjenjuje da fond vrijedi približno 150 milijardi dolara, od čega se oko 50 milijardi smatra „likvidnim“.

„Kremlj ne želi da ta rezerva padne jer bi to moglo izazvati dodatne spekulacije o financijskoj krizi ili gospodarskim problemima i oslabilo bi geopolitički položaj Kremlja“, kaže Weafer.

„Vlada želi prikazati zemlju kao stabilnu i snažnu, a tih 50 milijardi dolara gotovine važan je dio te slike.“ Dodaje da je važan čimbenik i to što je Rusijajedna od najvećih svjetskih proizvođačica zlata, pa može relativno brzo obnoviti prodane rezerve kupnjom od domaćih proizvođača.

Rusija ima pete najveće rezerve zlata na svijetu, približno na razini Kine, Francuske i Italije, ali znatno iza dviju vodećih zemalja — Njemačke i SAD-a.

Ribakova se slaže da to Rusiji pruža značajnu sigurnosnu rezervu. „Rusija ima prednost“, rekla je. „Ona sama proizvodi zlato. Kad se brinula zbog sankcija, preusmjerila je dio novca u nabavu zlata, koje je kupovala od domaćih proizvođača.“

Financiranje rata u doglednoj budućnosti

Činjenica da je Rusija postala jedan od najvećih prodavača zlata otvorila je dodatna pitanja o njezinu proračunskom deficitu i o tome što to govori o široj gospodarskoj stabilnosti zemlje. Prema nedavnim podacima ruske vlade, potrošnja u saveznom proračunu i deficit mogli bi u 2026. godini premašiti službene planove za više od bilijun rubalja (12,85 milijardi dolara).

Trenutačno se očekuje da će proračunski deficit u 2026. iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno približno 40 milijardi dolara, ali bi mogao i dodatno rasti. Međutim, povećani prihodi od nafte i plina, potaknuti višim cijenama nafte zbog rata u Iranu, pomogli su Moskvi da za sada ublaži proračunske probleme u 2026. godini.

Ribakova kaže da se sve na kraju svodi na cijene i prihode koje Rusija ostvaruje od nafte i plina, nazivajući ih „stvarnim ograničenjem“ sposobnosti Moskve da financira četverogodišnji rat u Ukrajini. „Sve ovisi o tome“, naglasila je.

„Kad je cijena nafte visoka, Rusija ostvaruje prihode. Lakše se zadužuje i njezin je domaći financijski sustav zdraviji. Ako cijena nafte padne, recimo na 60 ili 40 dolara, odmah nastupa kriza.“

I Ribakova i Weafer upozoravaju na to da, unatoč očitim gospodarskim poteškoćama, ruska ekonomija trenutačno još uvijek može nastaviti financirati rat smanjenjem potrošnje koja nije vezana za obranu. „Putin može nastaviti ovim putem godinama u sadašnjim okolnostima“, rekla je Ribakova. „Možda bez napretka na frontu, koji nismo vidjeli posljednjih nekoliko godina, ali i dalje sa sposobnošću da ulaže resurse u rat protiv Ukrajine.“

Rusija i dalje može pronaći novac

Weafer smatra da čak i ako se "deficit nastavi ovim tempom, Rusija i dalje može pronaći novac i doista neće biti u nekoj ozbiljnoj financijskoj krizi niti u slabom geopolitičkom položaju u sljedećih 12 do 24 mjeseca“. Ipak, ukazuje na očitu dugoročnu štetu koja se nanosi gospodarstvu i probleme koje bi to moglo izazvati u budućnosti.

„To stvara ogromne deformacije u gospodarstvu i dugoročno negativnu sliku koja počinje stvarati podjele unutar vlade“.

Dodaje da postoji sukob između Kremlja i onih koji su odgovorni za gospodarski razvoj. Njihova je poruka da se sadašnji pristup ne može održati „ako želite da se gospodarstvo nakon mira vrati na normalniji put. To je suština problema“, zaključuje financijski analitičar iz Moskve u konzultantskoj tvrtki Macro-Advisory Chris Weafer.