O tome što nam donosi euro, kakva nam je perspektiva u eurozoni, te što još treba učiniti da nam se i standard približi najrazvijenijim europskim ekonomijama, za Novi list govori dr. sc. Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za ekonomska pitanja.
Savić je i na čelu Upravljačkog odbora za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
– Uvođenje eura kao službene valute u Hrvatsku rezultat je višegodišnjih napora Vlade, koji su započeli izradom Strategije uvođenja eura 2017. godine, usvojene na Vladi 2018. Uslijedilo je ispunjavanje reformi potrebnih za ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), koji je zadnji korak prije ulaska u europodručje. Hrvatska je ušla u ERM II u srpnju 2020. godine, niti tjedan dana nakon parlamentarnih izbora. Početkom srpnja prošle godine Vijeće Europske unije donijelo odluku da Hrvatska postane 20. država članica eurozone. To potvrđuje i predanost Vlade za postizanjem strateških ciljeva, ali i dokazuje da je naše gospodarstvo i stanovništvo spremno za uvođenje eura, od čega očekujemo dugoročne koristi. Koristi uvođenja eura možemo vidjeti i na primjeru država središnje i istočne Europe gdje je zabilježen pozitivan utjecaj na gospodarstvo i građane kroz rast razine proizvodnje, konkurentnosti i plaća.
Recentne primjere rasta standarda nakon uvođenja eura možemo vidjeti u primjeru rasta plaća. Tako je od ulaska Slovenije u europodručje 2007. pa do 2021. godine zabilježen realan rast bruto plaća za oko 22 posto. U Slovačkoj je od uvođenja eura do 2021. godine realan porast bruto plaća bio još izraženiji – oko 34 posto. U Estoniji su bruto plaće realno rasle gotovo 50 posto, isto kao u Litvi. U Latviji je realan rast bruto plaća dosegnuo čak 57 posto. Ukratko, ulaskom u europodručje građanima tih država srednjoročno je rasla kupovna moć i razvijenost gospodarstva. To je ono što želimo postići i za Hrvatsku i za njene građane uvođenjem eura, rekao je Savić za Novi list.
No, čim je euro uveden, porasle su cijene, odnosno došlo je do njihovog zaokruživanja, što se događalo i u drugim zemljama koje su ulazile u eurozonu. Inflacija je već od ranije visoka, neovisno o euru, pa su realne plaće već ranije pale, a sada ispada da će euro dodatno pridonijeti toj inflaciji, te tako dodatno urušiti kupovnu moć?
– Bili smo svjesni i upozoravali smo da će doći do minimalnog povećanja cijena uslijed konverzije, od zanemarivih između 0,2 postotna boda i 0,4 postotna boda, što je bio slučaj u drugim zemljama kada su uvodile euro. Ono čemu, međutim, svjedočimo danas je profiterstvo i lov u mutnome pojedinih poslovnih subjekata, čemu ćemo se snažno suprotstaviti mjerama u narednom razdoblju, počevši od prve ovogodišnje sjednice Vlade. Konstatiramo da su neka trgovačka društva iskoristila konverziju kako bi neopravdano podizala cijene, za što ne postoji nikakav razlog ni opravdanje. Visoka stopa inflacije utječe na smanjenje kupovne moći te da se i svijet, i Europska unija, i Hrvatska nalaze pod velikim pritiskom rasta cijena.
Upravo zbog toga Vlada je poduzela značajne mjere za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. U tri paketa mjera donesenih prošle godine, Vlada je usmjerila 3,6 milijardi eura za ograničenje cijene struje i toplinske energije svim slojevima stanovništva i poduzetnicima, potom za potpore socijalno ugroženim skupinama i umirovljenicima, također i za porezne olakšice i smanjenje stopa PDV-a, bespovratne potpore poduzetnicima, ali i za subvencije kredita. Tako snažan paket mjera među nekoliko najjačih je u cijelm EU-u i tako dodatno čuvamo kupovnu moć našeg stanovništva.
