Ono što se svakako nameće kao imperativ jest buduća čvršća integracija sjevernojadranskih luka o čemu se također govorka već godinama. Luke Trst, Rijeka, Venecija, Ravenna i Kopar ostvaruju godišnji promet od 132 milijuna tona, te tako udružene čine četvrtu po jačini europsku luku, što budi zanimanje kod svjetskih brodara za sjevernojadranski europski prometni pravac. Usporedbe radi, luka Hamburg ima godišnji pretovar od 120 milijuna tona tereta. Spomenutih pet luka jedino zajedno nešto znače na lučkoj europskoj karti, na koju se riječka luka vratila u minulom desetljeću, povećavši pretovar kontejnera s 10.000 TEU-a 1999. godine na 175.000 2008. godine.
Europska unija izdvojila je prošle godine 1,45 milijuna eura za projekt Udruženja sjevernojadranskih luka (NAPA) kojim se predviđa informativno i organizacijsko povezivanje luka u Ravenni, Veneciji, Trstu, Kopru i Rijeci. Riječ je o projektu kojeg operativno vode predstavnici luke Venecija, a navedenim sredstvima planira se stvoriti sustav ujednačenih kriterija postupanja, kao i jedinstveni informativni sustav sa svim važnim informacijama u lukama sjevernog Jadrana.
Cilj je da svakom brodaru dolazak u bilo koju od sjevernojadranskih luka bude uređen kao da je riječ o dolasku u jednu jedinu luku. To je svima zajednički interes, jer svi želimo što više linija i brodova dovesti na sjeverni Jadran.
Razlike u organizaciji luka postoje ne samo u različitim državama, kao između Rijeke i Kopra, već ima razlika i između luka jedne države, primjerice u Italiji. Ovim projektom se ne dira u lučku operativu, gdje će i dalje postojati konkurencija među operaterima. Prema informacijama iz koparske luke plan jest da se integrirani sustav sjevernojadranskih luka dovrši i implementira u roku od dvije godine, odnosno do sredine 2013.
Mediteranske luke polako otimaju promet lukama u Hamburgu i Rotterdamu, pisao je nedavno Bloomberg. Teret brodova iz Azije dobrim se cestama sa Sredozemlja može lako prebaciti do naručitelja.
- Plovidba iz druge najveće azijske luke u Singapuru do Trsta traje 22,5 dana, što je tjedan kraće nego do Hamburga, tvrde u danskom brodaru AP Moeller-Maersk.
Slične razdaljine vrijede za Luku Koper ili Luku Rijeka. Pomorski uvoz preko Italije i Balkana u posljednjih je 15 godine uzletio 115 posto dok je promet njemačkih, nizozemskih, belgijskih i danskih luka u istom razdoblju povećan 69 posto.
|
