GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Sjevernojadranske luke čeka rast prometa, ali i udruživanje

Sjevernojadranske luke čeka rast prometa, ali i udruživanje
LUČKE PERSPEKTIVE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 23.04.2012 / 19:11
Autor: Josip Dakić


ZAGREB - Danas proklamirani kineski interes za ulaganjem u Luku Rijeka i nizinsku prugu nešto je što smo u proteklih nekoliko godina čuli već dosta puta.
Ono što se svakako nameće kao imperativ jest buduća čvršća integracija sjevernojadranskih luka o čemu se također govorka već godinama. Luke Trst, Rijeka, Venecija, Ravenna i Kopar ostvaruju godišnji promet od 132 milijuna tona, te tako udružene čine četvrtu po jačini europsku luku, što budi zanimanje kod svjetskih brodara za sjevernojadranski europski prometni pravac. Usporedbe radi, luka Hamburg ima godišnji pretovar od 120 milijuna tona tereta. Spomenutih pet luka jedino zajedno nešto znače na lučkoj europskoj karti, na koju se riječka luka vratila u minulom desetljeću, povećavši pretovar kontejnera s 10.000 TEU-a 1999. godine na 175.000 2008. godine.

Europska unija izdvojila je prošle godine 1,45 milijuna eura za projekt Udruženja sjevernojadranskih luka (NAPA) kojim se predviđa informativno i organizacijsko povezivanje luka u Ravenni, Veneciji, Trstu, Kopru i Rijeci. Riječ je o projektu kojeg operativno vode predstavnici luke Venecija, a navedenim sredstvima planira se stvoriti sustav ujednačenih kriterija postupanja, kao i jedinstveni informativni sustav sa svim važnim informacijama u lukama sjevernog Jadrana.

Cilj je da svakom brodaru dolazak u bilo koju od sjevernojadranskih luka bude uređen kao da je riječ o dolasku u jednu jedinu luku. To je svima zajednički interes, jer svi želimo što više linija i brodova dovesti na sjeverni Jadran.

Razlike u organizaciji luka postoje ne samo u različitim državama, kao između Rijeke i Kopra, već ima razlika i između luka jedne države, primjerice u Italiji. Ovim projektom se ne dira u lučku operativu, gdje će i dalje postojati konkurencija među operaterima. Prema informacijama iz koparske luke plan jest da se integrirani sustav sjevernojadranskih luka dovrši i implementira u roku od dvije godine, odnosno do sredine 2013.

Mediteranske luke polako otimaju promet lukama u Hamburgu i Rotterdamu, pisao je nedavno Bloomberg. Teret brodova iz Azije dobrim se cestama sa Sredozemlja može lako prebaciti do naručitelja.

- Plovidba iz druge najveće azijske luke u Singapuru do Trsta traje 22,5 dana, što je tjedan kraće nego do Hamburga, tvrde u danskom brodaru AP Moeller-Maersk.

Slične razdaljine vrijede za Luku Koper ili Luku Rijeka. Pomorski uvoz preko Italije i Balkana u posljednjih je 15 godine uzletio 115 posto dok je promet njemačkih, nizozemskih, belgijskih i danskih luka u istom razdoblju povećan 69 posto.

Tagovi: Luka Rijeka, Luka Koper, Luka Trist, Luka Hamburg
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: HT i Optima u fokusu, indeksi porasli
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: HT i Optima u fokusu, indeksi porasli
ZAGREB - Rast indeksa na Zagrebačkoj burzi danas je pratio ipak nešto veći obujam trgovine.
Dolar jača uoči sjednice Feda
FOREX
Dolar jača uoči sjednice Feda
LONDON - Tečaj dolara u srijedu je ojačao prema najvažnijim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima uoči sjednice američke središnje banke Fed.
Oko 25.000 zaposlenih u hotelskim kompanijama zainteresirano za cijepljenje
INTERES
Oko 25.000 zaposlenih u hotelskim kompanijama zainteresirano za cijepljenje
ZAGREB - Oko 25 tisuća zaposlenika domaćih hotelskih kompanija zainteresirano je za cijepljenje protiv koronavirusa, što je oko 70 posto stalno zaposlenih u djelatnosti pružanja usluga smještaja, navodi se uz ostalo u novom broju biltena Hrvatske udruge turizma (HUT).
Agram koncern najveći dobitnik 2020. godine
ANALIZA
Agram koncern najveći dobitnik 2020. godine
ANALIZA - Mogli smo vidjeti mnogo zanimljivih i nepredvidivih događaja: od potresa, promjene na vrhu vodećih osiguravatelja pa sve do neizbježnog ubrzanja trenda digitalizacije. Također dojma smo da osiguranja polako postaju naš izvozni proizvod u EU.
Gospodin Fin: na osobnim računima u mirovinskim fondovima građani imaju 125 milijardi kuna
OMOGUĆAVAJU MIROVINSKI FONDOVI
Gospodin Fin: na osobnim računima u mirovinskim fondovima građani imaju 125 milijardi kuna
ZAGREB - U ovom trenutku na osobnim računima svih članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova ukupno je 125 milijardi kuna, pokazuje Hanfino izvješće za 2020. godinu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE