“Već 2025. ili 2026. očekujem vrlo jasne rezultate. Unutar Europe želimo postati jedna od tri najnaprednije zemlje na tom području, kao što su sada, recimo, baltičke države", ambiciozno je najavio ministar financija Klemen Boštjančič na Danima slovenskog tržišta kapitala u organizaciji Agencije za tržište vrijednosnih papira.
Strategija, koja se temelji na tri stupa, predviđa uspostavu funkcionalne digitalne platforme za uključivanje malih i srednjih poduzeća na tržište kapitala i njihovo vlasničko financiranje već iduće godine, a strateški će fokus biti i na financijskim edukacija stanovništva i stvaranje dodatne ponude na tržištu kapitala, uglavnom u obliku korporativnih obveznica. Ako Slovenija u tome bude uspješna, mogla bi napredovati od sadašnjeg "rubnog" tržišta do oznake "tržišta u razvoju".
Ministar predviđa da će prvi rezultati biti vidljivi već ove godine, a pritom ne očekuje političke komplikacije. Između ostalog, SID banka će s Europskom investicijskom bankom pripremiti i fond rizičnog kapitala, pri čemu se, prema ministrovim riječima, "radi o slovenskim uvjetima za vrlo visoke brojke". Ministarstvo financija priprema i izdavanje tzv. narodnih obveznica, pri čemu je “vrlo vjerojatno da će biti izdane ove godine”. Prema njegovim riječima, Slovenija će se prvi put u svojoj povijesti zadužiti u Japanu, a vjerojatno i u Kini.
Kako je rasprava pokazala, najavljene izmjene strategije jednoglasno pozdravljaju svi sudionici financijskog tržišta (banke, burze, društva za upravljanje i dr.), jer trenutna situacija na tržištu kapitala dokazuje da je to nužno i za razvoj vlasničkog financiranja gospodarstva, većih ulaganja u poslove širenja i preuzimanja, produbljivanja tržišta kapitala, ali i ulaganja stanovništva. Podaci pokazuju da je broj dioničkih društava u našoj zemlji naglo pao, sa 1.090 na 430, dok je istovremeno naglo porastao broj društava s ograničenom odgovornošću, sa 48.000 na 73.000. Upravo među potonjima ima i kandidata za uvrštenje na slovensko tržište kapitala, smatra Bojan Ivanc, glavni ekonomist GZS-a.
Slovenci za sada samo 22 posto financijskih ulaganja usmjeravaju u burzovna ulaganja, što je tek nešto više od kriptoulaganja (18 posto). Slovenska financijska industrija smatra da bi država trebala poduprijeti razvoj tržišta kapitala i poreznim poticajima, kao i mirovinskom reformom koja bi, poput Hrvatske, potaknula kapitalna ulaganja mirovinskih fondova.
