Ovakav održivi način proizvodnje hrane, koja se koristi za uzgoj ribe i povrća, odnosi se i na model kružnog gospodarstva, koji koristi puno manje vode od tradicionalne prakse.
Akvaponika je održiva metoda uzgoja hrane bez tla u stakleniku koja kombinira akvakulturu i proizvodnju povrća. U sustavu voda cijelo vrijeme cirkulira, a većinu hranjivih tvari povrću osiguravaju odgovarajuće prerađeni riblji izlučevine. Takav uzgoj troši oko 90 posto manje vode od uzgoja u tlu i uzgoja u sustavima u kojima voda kontinuirano teče, kažu dionici projekta čija je svrha širenje spomenutog načina proizvodnje hrane.
Na slovenskoj strani sustav je baziran na slatkoj vodi, a uzgajaju kalifornijsku pastrvu, salatu i mikrozelenje, dok je na talijanskoj strani sustav baziran na slanoj vodi, a uzgajaju brancine, iverke i makroalge. Za salatu su se odlučili jer je najzanimljivija na tržištu tijekom cijele godine, objasnila je prije nekoliko dana na marginama konferencije o održivom Ana Slatnar s ljubljanskog Biotehničkog fakulteta, koji je jedan od šest partnera projekta. proizvodnja hrane akvaponikom.
I inače je ovaj način uzgoja posebno pogodan za uzgoj lisnatog povrća. Kako je rekao Slatnar, na otvorenom salata uglavnom izraste šest do devet tjedana, ovisno o uvjetima, koji se ne mogu uvjetovati, dok uz akvaponski sustav koji imaju na fakultetu urod dobivaju za mjesec dana.
Osim financijske isplativosti, najveći izazov akvaponike je pokazati ljudima da hrana iz takvih sustava nije ništa manje ukusna. Sada postoji mišljenje da je sve što je vezano za hidroponiku ili akvaponiku vodenasto, bezukusno, kemijski proizvedeno, ali to nije tako jer su ovdje nutrijenti prirodni, a hrana je uzgojena na prirodnom svjetlu, naglasio je Slatnar i dodao da su za uspješnu priču o akvaponici potrebni i zootehničari s ribogojnim znanjem i agronomi s agronomskim znanjem.
Prema riječima voditeljice zadružne proizvodnje u KZ Agraria Koper Patricije Pirnat, ovaj sustav posebno je dobar za degradirana područja i velike gradove, kao i područja gdje je tlo onečišćeno, jer za takvu proizvodnju nije potrebno zemljište. Također vjeruje da će sustav postati još relevantniji u svjetlu klimatskih promjena, jer koristi manje vode, a okoliš za uzgoj je kontroliraniji.
Projekt BeBlue temelji se na rezultatima postignutim u okviru projekta prekogranične suradnje Bluegrass koji je završio 2020. Aktualni projekt koji je započeo u rujnu prošle godine i trajat će do kolovoza sljedeće godine vrijedan je nešto manje od 750.000 eura, koliko iznosit će blizu 600.000 eura doprinosa EU-a.
