Kako ističu u Umaru u proljetnoj prognozi gospodarskih kretanja, cijene inputa u poljoprivredi počele su rasti 2021. godine, a rast se intenzivirao u prvoj polovici prošle godine. Izrazito visoka poskupljenja bila su u skupini mineralnih gnojiva i stočne hrane, a nakon cijena inputa slijede cijene poljoprivrednih proizvoda. Prošle godine također je došlo do značajnog rasta uvoznih cijena hrane i proizvođačkih cijena hrane.
Osim poskupljenja energenata, na proizvodnju hrane utjecali su i nepovoljni vremenski uvjeti odn suša prošlog ljeta. Veći troškovi proizvodnje hrane djelomično su prešli cijelim lancem od proizvodnje do maloprodajnih cijena hrane. Uz cijene energenata, kako u Sloveniji tako iu eurozoni i EU, one su najviše pridonijele ubrzanju inflacije u prošloj godini, naveli su.
Prema podacima Umara, u svim tim zemljama najbrže su rasle cijene ulja i masti i mliječnih proizvoda, a gotovo dvije trećine poskupljenja hrane pridonijele su poskupljenja mliječnih proizvoda, žitarica i mesa. U svim zemljama EU-a cijene hrane bile su barem 10 posto više u usporedbi s prošlom godinom i premašile su opći rast cijena, no razlike među zemljama su znatne.
Rast cijena hrane u Sloveniji lani je iznosio 19,2 posto i malo je premašio prosjek u eurozoni. Prije svega poskupjelo je voće, meso te ulja i masti.
Procjene utjecaja šoka cijena hrane na unutarnjem tržištu EU na cijene hrane ukazuju na prilično dugoročan prijenos šoka cijena hrane. Prema procjenama modela, prijenos šoka traje dobrih godinu dana, pa su se šokovi koji su se dogodili krajem 2021. te u ožujku i travnju prošle godine trebali gotovo u potpunosti prenijeti na cijene hrane za potrošače u Sloveniji, naveli su.
Prema modelskim procjenama, cijene hrane za potrošače u Sloveniji u dobroj godini nakon šoka kumulativno rastu za 1,3 posto, a cijene prehrambenih sirovina kao odgovor na vlastiti šok za 4,5 posto. Prema Umaru, to znači nešto manje od trećine prijenosa sirovinskog šoka na cijene hrane za potrošače u Sloveniji.
U Umaru su, međutim, upozorili da postoje i rizici da će poskupljenja ostati. Rizici su povezani s troškovnim pritiscima tržišta rada, nestabilnim uvjetima i potencijalnim povećanjem cijena energije. Važan je i utjecaj nepovoljnih vremenskih prilika, napisali su.
