Slovenskom turističkom sektoru nedostaje više od 10.000 radnika

Na ovogodišnju turističku sezonu utjecat će geopolitičke napetosti i rast cijene kerozina. Bit će manje azijskih gostiju, na primjer, ali bi ih mogli zamijeniti europski gosti, a raste i broj gostiju iz SAD-a. Međutim, promociju i marketing na potencijalnim tržištima trebat će intenzivirati, naglasio je Fedja Pobegajlo, direktor Turističke i ugostiteljske komore Slovenije (TGZS), na nedavnom događaju koji je organizirala Slovenska turistička zajednica i partneri u povodu početka ljetne turističke sezone.

Također je naglasio rast troškova rada, energije, materijala i usluga. „Tvrtke u industriji bore se s dilemom prenošenja tih viših cijena ulaznih elemenata na prodaju. To često nije moguće jer prodajne cijene na ovaj ili onaj način ograničavaju tržište, tako da unatoč većim prihodima, profiti se smanjuju. To je relativno rizično, jer se time smanjuje mogućnost ulaganja, što rezultira smanjenjem konkurentnosti na globalnom tržištu“, sažeo je Pobegajlo, koji, unatoč svemu rečenom, vjeruje u dobru sezonu.

Po njegovim riječima, turističke tvrtke su „vrlo jasno svjesne“ važnosti ljudskih resursa. Prema Ajpesu, prosječne plaće u turizmu porasle su za 48 posto između 2019. i 2025., dok je inflacija dosegla polovicu tog rasta, tvrdio je. „Ovo je značajno povećanje plaća, što je apsolutno točno, jer se obavljeni posao mora pravilno vrednovati, a osim toga, tvrtke, koliko je to moguće, također paze na raspored radnog vremena ili se prilagođavaju određenim potrebama zaposlenika“, uvjeravao je, dodajući da se puno ulaže i u osposobljavanje zaposlenika.

Problem su dugotrajne procedure zapošljavanja stranaca

Najveći izazov u industriji su kadrovi, upozorila je STA sekcija za ugostiteljstvo i turizam Obrtničko-poduzetničke komore Slovenije. Prema njihovoj procjeni, trenutno nedostaje više od 10.000 ljudi. "Činjenica je da ugostiteljstvu i turizmu već dugi niz godina nedostaje odgovarajućeg osoblja. /.../ Zbog nedostatka radne snage mnogi ugostitelji bili su prisiljeni prilagoditi svoje poslovanje, jedan od načina bio je skraćivanje radnog vremena bara ili ugostiteljskog objekta", objasnili su.

Sretni su što je prošle godine provedena izmjena Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca, koja je omogućila sezonski rad stranaca u turizmu i ugostiteljstvu, ali su željeli propise po uzoru na privremeni ili povremeni rad u poljoprivredi, koji omogućuje sezonski rad na kraće razdoblje na temelju građanskopravnog odnosa, dok je u ugostiteljstvu i turizmu dostupan samo na temelju ugovora o radu. Također bi željeli da sezonsko zapošljavanje traje do devet mjeseci, a ne samo šest mjeseci.

Čak i pri zapošljavanju stranog osoblja, problem dugotrajnih procedura ostaje, posebno na administrativnim jedinicama, naveli su. One su toliko duge da strani radnici u tom razdoblju pronalaze posao drugdje u EU, upozorili su. Zbog jezika, radnici iz balkanskih zemalja i dalje su najpoželjniji u turizmu, dok je sve veći broj Azijata iz Bangladeša, Indije, Nepala i Filipina, predstavili su situaciju.

Osim problema s osobljem, pozvali su i na promjene radnog zakonodavstva kako bi zapošljavanje bilo fleksibilnije s povećanim obimom posla. Kao primjer naveli su poseban oblik ugovora o radu u ugostiteljstvu i turizmu za nenajavljene grupe, vjenčanja i slično. Također žele oslobođenje od doprinosa poslodavca i zaposlenika u korist radnika za rad nedjeljom, blagdanima i prekovremenim satima, a u slučaju kratkotrajnog rada povećanje dopuštenog broja sati za članove uže obitelji i proširenje kruga korisnika.

Potreba za većim poštovanjem prema zaposlenicima

U međuvremenu, članovi sindikata upozoravaju da je kadrovska situacija ove godine još zahtjevnija nego što je bila prošle godine, te da ni povećanje plaća ni poboljšanje uvjeta nisu bili dovoljni. Jasna Bračun, glavna tajnica Sindikata ugostiteljstva i turizma Slovenije, izjavila je za STA da mnogi potencijalni kandidati izbjegavaju tu industriju. „Razlozi su dobro poznati: zahtjevno radno vrijeme, izražena sezonalnost rada i, što je ključno, plaće koje su prema podacima Statističkog ureda najniže među svim gospodarskim sektorima u zemlji. Takvi uvjeti ne omogućuju privlačenje i zadržavanje osoblja koje je sektoru prijeko potrebno za normalno poslovanje“, naglasila je.

Ako se želi osigurati konkurentnost, stabilnost i dugoročna održivost djelatnosti, prema njezinim riječima, bitno je da se situacija poboljša i na razini uvjeta rada i ocjenjivanja rada zaposlenika. Rad na visokim temperaturama i dosljedno poštivanje propisa i standarda sigurnosti i zdravlja na radu u takvim uvjetima predstavljaju poseban problem, dok važna ostaju i pitanja osiguranja odgovarajućih pauza između radnog vremena, tjednog odmora i prekovremenog rada.

„Umjesto sustavnog poboljšanja uvjeta i jačanja atraktivnosti zanimanja, industrija se sve više oslanja na zapošljavanje strane radne snage. Iako su strani radnici važan dio rješavanja nedostatka osoblja, mnogi od njih ne poznaju slovenski jezik, kulturu, kulinarsku baštinu i specifičnosti lokalnog okruženja. To može predstavljati izazov u razvoju i promociji butik turizma, koji se temelji upravo na autentičnom predstavljanju slovenskog identiteta i vrhunskom gostoprimstvu“, kritična je Bračun.

Sindikalistica je uvjerena da bi se kadrovski problemi mogli ublažiti upravo drugačijim odnosom prema zaposlenicima u industriji. Riječ je o zanimanjima koja su po prirodi usporediva s drugim društveno važnim djelatnostima, poput policije, vatrogasaca i zdravstva, jer zahtijevaju rad vikendom, praznicima i u različitim smjenama, ustvrdila je. „Veće poštovanje, bolji radni uvjeti i odgovarajuće vrednovanje njihovog doprinosa mogli bi značajno doprinijeti većoj atraktivnosti ovih zanimanja“, zaključila je.