Snažan rast kontejnerskog prometa u Rijeci, tri svjetska brodara pojačavaju linije

Najsnažnije je u trećem tromjesečju, odnosno u razdoblju od početka srpnja do kraja rujna, rastao promet kontejnera, za čak 69,4 posto, uz udio u ukupnom prometu robe od 34 posto.

Ovaj se rast u prvom redu odnosi na kontejnerske terminale u Rijeci – Rijeka Gateway (RGW) na Zagrebačkoj obali i Jadranska vrata (AGCT) na Brajdici, piše Novi list.

Suhi rasuti teret

Zabilježen je i rast prometa tekućih tereta od četiri posto, što na prvi pogled ne zvuči mnogo, ali tekući tereti, uglavnom nafta i naftni derivati te prirodni plin, čine gotovo polovicu, odnosno 45 posto ukupnog teretnog prometa u hrvatskim lukama.

I kod tekućih tereta, što se rasta tiče, ponovno je najvećim dijelom riječ o terminalima u širem obuhvatu riječke luke – terminalu Jadranskog naftovoda, Janafa, za prekrcaj i skladištenje sirove nafte i naftnih derivata te terminalu LNG Hrvatske za prekrcaj, skladištenje i uplinjavanje prirodnog plina, smještenima u Omišlju na otoku Krku.

Istodobno, promet suhih rasutih tereta pao je za 31,6 posto. Ove vrste tereta uglavnom se prekrcavaju u lukama Rijeka, odnosno Bakar, i Ploče, no ova je vrsta tereta već dulje vrijeme u opadanju, dobrim dijelom zbog smanjenih potreba čeličana u okolnim zemljama za željeznom rudom i ugljenom.

Od luka koje ostvaruju 92 posto ukupnog prometa robe u morskim lukama – Rijeke, Omišlja i Bakra, koje Državni zavod za statistiku vodi zasebno, iako je riječ o riječkom lučkom području, te Ploča i Splita – u trećem tromjesečju 2026., u usporedbi s trećim tromjesečjem 2025., zamjetan je porast u lukama Rijeka, za 75,4 posto, Omišalj, za 8,7 posto, i Split, za 7,5 posto.

Kontejnerski promet

Najveći rast zabilježen je u kontejnerskom prometu, što je i logično jer je ovo prva godina u kojoj od početka operativno radi novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway na Zagrebačkoj obali, dok i Jadranska vrata na Brajdici, nakon početnog pada uslijed prelaska Maerska i Hapag-Lloyda na RGW-ov terminal, bilježe sve bolje rezultate, u prvom redu zbog pojačavanja redovnih linija još jednog velikog svjetskog kontejnerskog brodara, CMA CGM-a, između Dalekog istoka i Rijeke.

Luka Rijeka, najstariji koncesionar u najvećoj hrvatskoj luci, unatoč padu prometa suhih rasutih tereta, u prva je tri tromjesečja 2026. prekrcala gotovo 1,3 milijuna tona tereta, tri posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te ostvarila dobit prije oporezivanja od 5,9 milijuna eura.

Promet generalnog tereta, većinom drva i metalurških proizvoda, u Luci Rijeka u prvih je devet mjeseci ove godine iznosio 560.855 tona i bio je 17 posto veći nego u istom razdoblju lani, a najveći rast zabilježen je kod metalnih proizvoda i vozila.

Putnika gotovo jednako, kruzeraša šest posto više

Što se putničkog prometa tiče, u hrvatskim morskim lukama u trećem tromjesečju 2026. ukrcano je i iskrcano 18,4 milijuna putnika, gotovo jednako kao i lani, odnosno tek 0,8 posto više. Porast broja prevezenih putnika ostvaren je i u unutarnjem i u međunarodnom prometu.

Na brodove je ukrcano i s njih iskrcano 4,7 posto više autobusa, dok je broj osobnih vozila ostao isti kao i u trećem tromjesečju prošle godine.

Od ukupnog broja putnika u morskim lukama njih 779 tisuća iskrcano je s brodova za kružna putovanja te su, među ostalim, obišli luke Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik. U usporedbi s trećim tromjesečjem 2025. to je porast za 6,1 posto.