Srbija: Cijena soje prepolovljena, a uvoz raste

oljoprivrednik Dejan Ivanišević iz Kisača, je za agenciju Beta izjavio kako je ove godine pod sojom imao deset hektara, a prodao je urod po cijeni od 45 dinara po kilogramu i, ako ne računa njegov rad i amortizaciju strojeva, jedva će pokriti troškove proizvodnje te uljarice. 

„Prosječan prinos po hektaru ove godine na mojim njivama je tri tone, a troškovi sjetve jednog hektara su bili oko 140.000 dinara. Ako ne računam svoj rad i amortizaciju mehanizacije možda ću pokriti troškove“, rekao je Ivanišević. 

Na pad cijene domaće soje, prema riječima poljoprivrednika, sigurno utječe i nagli skok uvoza. U Srbiju je, prema podacima sa carine, za posljednjih godinu dana, (2022/2023) uvezeno 161.000 tona, 2021/2022 uvezeno je 60.500 tona, a godinu dana ranije samo 2.200 tona. Sličnim tempom pada i izvoz soje, od žetve prošle godine do žetve ove godine izvezeno je samo 4.200 tona, a godinu dana ranije 31.200 tona. 

Izvoz sojine sačme, koja je primarni proizvod, odnosno prva prerađevina i trebalo bi da donosi veću zaradu za razliku od soje koja je sirovina, stagnira. Od prošle do ove godine izvezeno je 32.200 tona sojine sačme, samo 1.000 tona više nego 2021/2022 godine. 

Ivanišević je rekao kako će ove godine od proizvodnje soje imati "nulu" od zarade, ali se ispostavilo da je to još i dobro jer će na pšenici i kukuruzu imati "minus". 

„Na proizvodnji pšenice sam u minusu za 200 eura po hektaru, slično će biti i sa kukuruzom, pa mi je ta nula od zarade na soji bolja nego minus“, rekao je Ivanišević. Ipak, kako je istakao, posijat će soju i naredne godine zbog plodoreda, ali neće uzimati tuđu zemlju u zakup. Dodaje kako će pokušati da se i naredne godine bavi poljoprivredom jer je zadužen kreditima, zbog čega će morati prodati dio zemlje. Poljoprivrednik Nenad Radin iz okoline Sombora rekao je da je imao deset hektara soje i da će mu zarada biti 10.000 dinara po hektaru jer ima dobar prinos od 3,5 tona po hektaru. „Svi koji imaju manji prinos od toga su u gubicima. Pod ovako katastrofalnim uvjetima nema smisla raditi“, rekao je Radin.