Tako je, prema podacima DZS-a, u svibnju ostvareno 407 tisuća dolazaka i 1,5 mil. noćenja turista, što je značajan rast u odnosu isto razdoblje lani kada je ostvareno 62 tisuće dolazaka i 167 tisuća noćenja turista. Pri tome su domaći turisti ostvarili 132 tisuće dolazaka i 308 tisuće noćenja dok su strani turisti ostvarili 275 tisuća dolazaka i 1,2 mil. noćenja.
Najviše dolazaka i noćenja stranih turista u travnju ostvarili su gosti iz Njemačke, 45,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Slijede noćenja turista iz Slovenije (8,9%), Austrije (8,1%), Poljske (7,0%), Češke (3,3%) te SAD-a (2,8%). Prema strukturi smještajnih kapaciteta, najviše noćenja turista ostvareno je u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, i to 551 tisuća noćenja odnosno 36,7% od ukupno ostvarenih noćenja.
Kumulativno, u razdoblju od siječnja do svibnja ostvareno je 951 tisuća dolazaka i 3 mil. noćenja, što je porast dolazaka za 42,6%, i porast noćenja turista za 83,7% u odnosu na prvih pet mjeseci 2020. Međutim u prvih pet mjeseci 2021. ostvareno je 26,4% dolazaka i 30,6% noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2019.
Neslužbeni podaci za lipanj potvrdili su postupan početak normalizacije putovanja, podržavajući naša očekivanja da bi ljetna sezona mogla dosegnuti 70% turističkih rezultata iz 2019. Međutim, takva se pretpostavka temelji na stabilnoj epidemiološkoj situaciji i solidnoj dinamici cijepljenja, ne samo u Hrvatskoj, već i u našim najvažnijim emitivnim tržištima (Njemačka, Austrija, Slovenija i Italija). Unatoč jakoj konkurenciji na Mediteranu, Hrvatska bi trebala imati velike koristi od novonastalog trenda putovanja prema poznatim, bliskim, sigurnim i pouzdanim odredištima. Štoviše, očekujemo da će post-sezona biti duža, što će s glavnom sezonom dovesti do dvoznamenkastih rasta prihoda i broja noćenja. Naravno, okolnosti i nepredvidivost razvoja pandemije zahtijevaju veliki oprez i predstavljaju rizik za naše prognoze.