Protekli je tjedan izvršena prva isplata u sklopu provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a ovaj bi tjedan trebale krenuti i ostale isplate nakon što je Europska komisija krajem rujna u državni proračun uplatila predujam od 6,14 milijardi kuna od ukupno 75 milijardi kuna koliko je Hrvatskoj namijenjeno u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost.
Prvi dobitnici sredstava lokalni su vodovodi pa je prošli četvrtak u Hrvatskim vodama potpisano deset ugovora, vrijednih 116,4 milijuna kuna, za projekte vodoopskrbe i odvodnje.
Ovaj tjedan bi, osim prve tranše namijenjene Rimac Automobilima za razvoj autonomnog vozila, prva sredstva trebala biti dostupna i kroz potpore za energetsku učinkovitost i korištenje energije iz obnovljivih izvora u industriji.
U Ministarstvu financija, koje isplaćuje sredstva i kontrolira provedbu Plana, nisu rekli o kojim se konkretno iznosima radi, no kažu da će prva sredstva biti usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati, a to se, između ostalog, odnosi na projekte vodnoga gospodarstva, potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila te na potporu za energetsku učinkovitost i korištenje energije iz obnovljivih izvora u industriji.
Riječ je, pojašnjavaju u Vladi, o projektima koji su najspremniji za financiranje i zato su ti korisnici prvi koji će dobiti sredstva. To ne znači, primjerice, da će Rimac odmah dobiti 1,5 milijardi kuna, nego će mu se novac uplaćivati po fazama. Sredstva su, pojašnjava savjetnik premijera i glavni koordinator NPOO-a Zvonimir Savić, namijenjena za istraživanje i razvoj senzorike i testnih vozila do 2025., ne i za samu proizvodnju.
Kada je riječ o potporama za energetsku učinkovitost i korištenje energije iz obnovljivih izvora u industriji, iz Ministarstva gospodarstva uvjeravaju kako će javni poziv biti raspisan do kraja godine. To je i jedna od 34 mjere koje Hrvatska mora ispuniti do kraja godine kako bi zatražila prvu ratu od oko 700 milijuna eura iz Mehanizma.
Jutarnji list piše da je Hrvatska provela većinu indikatora koje mora ispuniti, ali da ipak postoje resori koji malo zapinju. Primjerice, Ministarstvo zdravstva koje treba donijeti Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027., zatim Ministarstvo graditeljstva koje treba donijeti novu odluku o strateškim državnim kompanijama, a nije još objavljen ni revidirani Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022.. piše Jutarnji list.
