Što je dobrovoljni mirovinski fond i koje su razlike između otvorenih i zatvorenih fondova?

Glavna razlika od otvorenog fonda jest to što je članstvo u zatvorenim fondovima ekskluzivno, dok su otvoreni fondovi dostupni svim zainteresiranim osobama.

Dobrovoljni mirovinski fond ili III. mirovinski stup opcija je mirovinske štednje o kojoj svaki pojedinac samostalno odlučuje.

Prednosti za zaposlenike

Cilj dobrovoljne mirovinske štednje jest poboljšati životni standard umirovljenika tako da im se mirovina kombinira i isplaćuje s mirovinom iz I. i II mirovinskog stupa koji su obvezni.

Dobrovoljni mirovinski fondovi u svojoj naravi su investicijski fondovi koji imovinu u vlasništvu svojih članova ulažu na financijskim tržištima s ciljem podizanja njezine vrijednosti i ostvarenja prinosa za članove. Važno je istaknuti da su ulaganja također uređena zakonima i pravilnicima i kontrolirana od strane HANFA-e.

. Osim što je ovaj tip štednje fleksibilan po pitanju dobi i radnog odnosa, nema ograničenja vezanih za visine uplata niti za dinamiku. To znači da je moguće štedjeti koliko želite ili možete i uplaćivati u ritmu koji vam najbolje odgovara. Ukoliko, pak, neko vrijeme niste u mogućnosti uplaćivati, moguće je i stati s uplatama. Prestanete li uplaćivati na određeno vrijeme i dalje ostajete član fonda u kojem štedite te će se sredstva na vašem računu nastaviti ulagati i ostvarivati prinose.

U zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima (ZDMF) štede zaposlenici kod poslodavca ili pokrovitelja koji osniva fond.

Porezne olakšice za poslodavce

Osim što dobrovoljna mirovinska štednja može biti osobna odluka pojedinca hoće li štedjeti, manje je poznata činjenica da i poslodavci također imaju opciju uplaćivanja štednje za svoje zaposlenike. Motivi za osnivanje zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova su dobrobit i lojalnost zaposlenika te korištenje poreznih olakšica za poslodavca.

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju zaposlenicima namjensku štednju za mirovinu i buduća bolja mirovinska primanja, a uplate dobrovoljne mirovinske štednje poslodavcima idu pod poreznu olakšicu. U slučaju da poslodavac uplaćuje do 67,00 eura mjesečno ili 804 eura godišnje za svoje zaposlenike, taj novac spada u porezno priznati trošak poslodavca. Ukratko, to čini manju osnovicu za obračun poreza na dobit, a tu pogodnost, uz velike sustave, mogu koristiti obrti, samozaposleni kao i male i srednje kompanije.

Dodatne pogodnosti za štediše u III. mirovinskom stupu – državni poticaji

Država potiče štednju u trećem mirovinskom stupu s 15% godišnje uplate, do maksimalnog iznosa od 99,54 eura godišnje. Da biste ostvarili maksimalni poticaj, trebate uplatiti 663,61 euro u jednoj kalendarskoj godini u jedan dobrovoljni mirovinski fond. Pravo na poticaj imaju svi državljani RH ili osobe s prebivalištem u RH, kao i oni s prijavljenim prebivalištem u EU koji uplaćuju mirovinske doprinose u RH.

Država je omogućila i dodatni poticaj za dobrovoljnu mirovinsku štednju tako što isplate mirovine temeljene na osobnoj mirovinskoj štednji nisu oporezive porezom na dohodak.

Trend pozitivan, ali…

U Hrvatskoj trenutačno za mirovinu dobrovoljno štedi oko pola milijuna osoba. Među njima ima mlađih od 18, ali i starijih od 85 godina. S obzirom na to da imamo nešto više od 1,7 milijuna zaposlenih, čini se da svijest o dodatnim prihodima uz mirovinu, koji ne potiču, primjerice od produljenog rada, nije dovoljno prisutna.

Zaključno, trend u kontekstu dobrovoljne mirovinske štednje jest pozitivan, ali i dalje je relativno niska razina sudjelovanja s obzirom na ukupni broj zaposlenih građana.

*Sadržaj nastao u suradnji SEEbiza i AZ mirovinskih fondova.