GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Što je Varufakis rekao kćeri o ekonomiji?

Što je Varufakis rekao kćeri o ekonomiji?
NERAVNOTEŽE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.08.2015 / 13:27
Autor: Siniša Malus, sinisa.malus@seebiz.eu
KOLUMNA - Od početka aktualne krize (za koju neki kažu da je prošla, ali to je polovična tvrdnja) često sam si postavljao pitanje kako je moguće da se događaju ekonomske neravnoteže tih dimenzija.

Vrlo dobro se sjećam razgovora s jednim uvaženim ekonomistom koji je nekad radio i za čuveni Lehman Brothers. Razgovor s njim vodio sam u proljeće 2008. godine u Sarajevu. Tada me spomenuti kolega koji je tek nekoliko mjeseci prije tog razgovora napustio Lehman Brothers uvjeravao da će njegova dojučerašnja kompanija doživjeti slom. Nisam mogao povjerovati u to bez obzira na njegovu uvjerljivu argumentaciju. Naprosto, nisam mogao vjerovati da je na najvišim razinama financijske moći izvedivo kockanje s tisućama milijardi dolara i da sve to "prolazi". Nažalost, bio sam u krivu, a kolega koji otad radi u jednoj od vodećih njemačkih banaka krajem te godine poslao mi je mail u kojem je otprilike pisalo "a, što sam ti rekao". Sad je u mirovini, ima svo vrijeme svijeta, redovno čita SEEbiz i tu i tamo mi se javi mailom da me pecne u vezi onoga što sam objavio ili nečega što sam propustio objaviti. Još ga nisam nagovorio da piše kolumnu, ali nada umire posljednja...

Od našeg razgovora, stvari su se počele odigravati po zlu u financijskom svijetu. Niz banaka i država dospio je u velike probleme. Neki od tih problema još se rješavaju i rješavat će se desetljećima. Primjerice, Grčka.

Baš iz Grčke dolazi Janis Varufakis, znate ga, donedavno je bio grčki ministar financija. I njegova knjiga "Što sam rekao kćeri o ekonomiji" (u izdanju Sandorfa i EPH, srpanj 2015.) odlično objašanjava korijene aktualnih ekonomskih i društvenih neravnoteža, ali i propituje današnju situaciju. Moram priznati, nisam se informirao o knjizi prije nego sam je uzeo u ruke, ali sam iz onog što znam o Varufakisu, vjerovao da je knjiga dobra. Zapravo, ona je sjajna.

Za razliku od većine kolega, meni je Varufakis otpočetka bio simpatičan. Već na prvi pogled, bio je radikalno drugačiji od svojih kolega, ministara financija eurozone i Europske unije koje je, kažu, na maratonskim sastancima, svojom tvrdoglavošću dovodio do ludila. Kad bih povukao paralelu, Varufakis mi se učini jako sličnim Dennisu Rodmanu. Fina doza ekstravagancije, provokacije i PR-a s jedne strane, ali i pouzdanost i kvalitetno odrađivanje posla s druge. Prašina koja se dizala za obojicom, samo je prateći dokaz njihove kvalitete, barem za mene.

Ako vas zanima "kako je sve počelo", morate se vratiti u razdoblje industrijske revolucije, kaže Varufakis. Tada su po prvi puta razmjenske vrijednosti dobile prevlast nad životnim vrijednostima. Temeljni pojmovi današnje ekonomije stvoreni su baš tada - dobit, dug, bogststvo. Dogodilo se tada ono što Varufakis naziva "Velikom kontradikcijom": istodobno postojanje basnoslovnog bogatstva i neizrecive nesreće. Sve to još bolje vidimo ovih dana. Bogati postaju još bogatiji, siromašni još siromašniji.

Ubrzo zatim, narušena je "dijakronijska ravnoteža". Bankari, naime, počinju crpiti sve veći novac iz budućnosti i plasiraju je poduzetnicima. Kada se ta ravnoteža pretjerano naruši - dolazi do sloma. Slično je i sa središnjim bankama koje posljednjih godina "aktivnom" monetarnom politikom pokušavaju riješiti ili barem ublažiti krizu, s većim ili manjim uspjehom. I one posuđuju novac iz budućnosti i plasiraju ga bankama. Pa se tako stvara i javni dug kojeg Varufakis zove "fantomom ekonomske drame".

Važno je znati i ovo: najvažnija sirovina današnjice nije nafta, nisu to ni rudna bogatstva, to je - dug! I upravo sposobnosti država i korporacija da se hvataju u koštac s dugom, čine razliku među njima. Grčka je u tome vrlo neuspješna već godinama, neki drugi su znatno uspješniji. Ljudski rad samo je remetilački faktor, nekakav nemir u utrobi suvremenog svijeta, kako to efektno poentira Varufakis. Društvo sve više nalikuje Matrixu, proizvodi sve savršenije tehnološke gadgete, ali ne može stvoriti dovoljno razmjenske vrijednosti. I ono što jako dobro vidimo posljednjih godina - tvrtke koje su opstale u ovim surovim tržišnim uvjetima bivaju sve jačima.

Svijet bi doista trebao biti bolje mjesto, slažem se s Varufakisovom zaključnom misli. Postoje za to i resursi, ali je problem u onom ključnom faktoru - čovjeku. Čovjeku se može pripisati uništenje okoliša, klimatske promjene i sve anomalije koje svakim danom, nažalost, sve više osjećamo na vlastitoj koži. Kako će se stvari dalje odvijati, nemoguće je reći.

Jer, ekonomija sve više nalikuje astrologiji. Rekao bih da ekonomista koji umišljaju da su obrazovani astrolozi naročito ima popriličan broj na ovom našem prostoru. Za sve nas ostale koji se "pogađanjem" ne bismo željeli baviti važno je da zadržimo ono što Varufakis na kraju svoje knjige zove "kritičkim mišljenjem". Treba kritizirati i kritički promatrati baš SVE što nam se događa, pa i dominantni ekonomski model.

Za više ili manje "bolesne" pokušaje objašnjavanja stvarnosti to je zasad jedini poznati lijek.




Tagovi: Janis Varufakis, Što sam rekao kćeri o ekonomiji, ekonomija, financijska kriza, dug, bogatstvo, industrijska revolucija, Dennis Rodman, dijakronijska ravnoteža
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Indeksi porasli, dionica Spana prvi dan trgovanja skočila 19%
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi porasli, dionica Spana prvi dan trgovanja skočila 19%
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak su indeksi znatno ojačali, ostvarivši uspon treći dan zaredom, dok je u fokusu investitora bila dionica IT kompanije Span, kojom se od danas počelo trgovati, a cijena joj je pritom porasla 19 posto.
Dolarov indeks kliznuo s najviše razine u mjesec dana
FOREX
Dolarov indeks kliznuo s najviše razine u mjesec dana
LONDON - Dolar je u četvrtak oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima s najviše razine u mjesec dana, koju je dosegnuo pod utjecajem poruka iz američke središnje banke Fed u vezi skorašnjeg postupnog usporavanja kupnji obveznica.
Span u fokusu investitora na Zagrebačkoj burzi
ZSE INTRADAY UPDATE
Span u fokusu investitora na Zagrebačkoj burzi
ZAGREB – Na Zagrebačkoj je burzi u četvrtak ujutro promet povećan, što se zahvaljuje trgovanju dionicama IT tvrtke Span, i to po znatno većoj cijeni nego u javnoj ponudi.
Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna
U MINUSU
Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna
ZAGREB - Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Hrvatskoj je od 2004. do 2020. stalno rasla u gotovo svim segmentima, od prihoda do broja zaposlenih, no u 2020. je zbog pandemije došlo do pada i poduzetnici su u toj djelatnosti iskazali ukupni neto gubitak od 3,4 milijarde kuna.
Mali trgovci profitirali u pandemiji
MALOPRODAJA
Mali trgovci profitirali u pandemiji
ZAGREB - Prihodi hrvatskih trgovaca mješovitom robom u 2020. iznosili su nešto više od 40 milijardi kuna, što je za 306 milijuna kuna više nego 2019.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE