GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Što znače novi uvjeti za odobravanje proizvodno vezanih potpora?

Što znače novi uvjeti za odobravanje proizvodno vezanih potpora?
DOBAR ISKORAK
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.02.2021 / 10:09
Autor: SEEbiz / SMARTER
ANALIZA - Ministarstvo poljoprivrede je početkom veljače predložilo izmjene uvjeta pod kojima će se odobravati proizvodno vezane potpore (PVP) iz Programa izravnih plaćanja i Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi, a koji će se primjenjivati na zahtjeve za 2021. godinu.

Izmjene su predložene za sve sektore koji su obuhvaćeni tim potporama i usmjerene su, što je u ovim prijedlozima jasno vidljivo, prema proizvođačima koji ostvaruju bolje proizvodne rezultate i koji u svojoj proizvodnji ostvaruju dodatnu vrijednost.

Predložena rješenja trebalo bi prihvatiti kao iskorak kojim se poljoprivredne proizvođače motivira na profesionalni rad i kvalitetniji rezultat njihove proizvodnje, smatraju stručnjaci Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno prehrambeni sektor.
Iz ovog prijedloga u znatno većoj mjeri do izražaja dolazi volja da se potpore usmjere prema kvalitetnim proizvođačima, odnosno prema onima koji imaju dovoljno zemlje da mogu organizirati ozbiljniju proizvodnju; koji ostvaruju prinose u proizvodnji barem na razini prosječnih hrvatskih prinosa te koji svoje proizvodne površine osiguravaju od sve većih rizika. Tako da bismo mogli ocijeniti da se konačno proizvodno vezane potpore usmjeravaju prema ozbiljnijim proizvođačima, koji znatnije ulažu u svoju proizvodnju, osiguravaju je, te plasiraju na tržište uz adekvatnu dokumentaciju.

Posljedično, ovakvim kriterijima odobravanja proizvodno vezanih potpora mogli bismo utjecati i na smanjenje sive ekonomije u poljoprivredi jer će proizvođačima biti u interesu prikazati sve količine koje su plasirali na tržište, kako bi dokazali da su ostvarili određene tražene kriterije.
Proizvodno vezne potpore su sastavni dio Izravnih plaćanja koje se poljoprivrednim proizvođačima uglavnom odobravaju prema hektarima ili prema broju uvjetnih grla koje posjeduju. Prema pravilima EU, PVP se ne mogu vezati uz količine proizvoda koje su proizvedene (kilogram voća i povrća, mesa ili mlijeka) pa su uglavnom vezana za hektare ili grla stoke (što naročito kod nekih sektora ima karakteristike neproizvodno vezanih potpora). Sada kada se potpora veže uz minimalne prinose ili stočne resurse, više dolazi do izražaja ta proizvodno vezana komponenta, što je jako dobro.

Od cjelokupnog iznosa koji se odobrava za Izravna plaćanja prema pravilima EU u ZPP za razdoblje 2014. do 2020. (koje se produžuje i na 2021. godinu), 15% sredstava su zemlje članice mogle usmjeriti na PVP, od kojih 13% za pojedine proizvodnje koje su dozvoljene (npr. nije dozvoljeno poticanje proizvodnje svinjskog mesa niti piletine) te još 2% za sadnju proteinskih kultura.

Većina EU zemalja se odlučila za korištenje EU potpora za proizvodno vezana plaćanja, dok npr. Njemačka (uz Francusku), najjača europska poljoprivreda, u svojem modelu potpora nema proizvodno vezane potpore.

Hrvatska ima PVP za proizvodnju mlijeka, za tov junadi, za krave dojilje (radi se o sustavu proizvodnje krava – tele, u kojem se uzgaja domaća telad na farmama), uzgoj ovaca i koza, za voće, povrće, uzgoj šećerane repe te krmne proteinske usjeve.

S obzirom na nove predložene kriterije, možemo očekivati da će biti smanjen broj korisnika PVP jer su kriteriji koje proizvođači moraju ostvariti ipak pooštreni i neki od dosadašnjih korisnika će ih teže dokazati.

U prethodnim godinama su PVP usmjeravane najvećim dijelom u govedarski sektor, gdje je oko 6000 korisnika za krave u proizvodnji mlijeka dobivalo preko 2000 kn po kravi, zatim za krave u sustavu krava dojilja gdje je oko 12.000 poljoprivrednih gospodarstava dobivalo nešto preko 1000 kn po kravi. Najveći iznos po hektaru se odobravao za povrće i to za 2000 gospodarstava po oko 3000 kn po hektaru za dosta široki krug povrća. Kod voćara se potpora također odobrava po hektaru pa je nešto više od 2000 gospodarstava po hektaru voćnjaka dobivalo oko 2000 kn. Manja je potpora za uzgoj proteinskih kultura - oko 1500 kn, tov junadi 800 kn, te ovce i koze 86 kuna. Iznosi koji se odobravaju iz godine u godini se u manjoj mjeri mijenjaju jer se mijenja broj gospodarstava te iznos ukupne omotnice. Također se mijenjaju i kriteriji.

Za 2021. godinu za proizvodno vezane potpore i potpore za iznimno osjetljive sektore očekuje se alocirati 477 milijuna kuna, a možemo očekivati da će doći do povećanja iznosa potpora za proizvođače koji udovoljavaju uvjetima ostvarivanja potpore te će na taj način biti nagrađen rad onih koji više ulažu u proizvodnju, digli su svoju produktivnost i mogu konkurirati na tržištu. Također je jako bitno da se proizvodi za koje se dobivaju potpore, moraju dokazati računom, otkupnim blokom ili Evidencijom o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Korisnik mora imati policu osiguranja za nasade i kulture za koje se traži PVP.

Ne mogu se proizvodno vezanim potporama riješiti mnogobrojni problemi u strukturi poljoprivrede, ali bi bilo dobro da se razmisli i o uvođenju nekih kultura koje će biti interesantne sada kada se ubrzano moramo pripremati za prilagodbu zelenim politikama. Prvenstveno tu mislimo na značajnije uključivanje proteinskih biljaka, mahunarki i lupina koje mogu biti izuzetno profitabilna zamjena za žitarice i uljarice koje ne bi trebali vezati isključivo uz uvjetna grla.

Također bi bilo dobro razmisliti o uvođenju PVP za voće i povrće pa i krumpir, ali i neke druge kulture, korisnicima koji bi proizvedeno isporučivali na preradu. Preduvjet za dodjelu PVP bila bi proizvodnja određenih količina povrća/voća po hektaru (t/ha), a korisnik bi morao imati dokaze o isporučenim količinama prerađivaču. Osiguranjem konkurentne sirovine za proizvodnju domaće poljoprivredno prehrambene industrije, osiguralo bi se stvaranje visoke dodane vrijednosti u preradi, a proizvođačima bi se osigurala proizvodnja za sigurno tržište kroz dugi niz godina.

Tako bi se i na ovaj način moglo utjecati da se prehrambenoj industriji osiguravaju sirovine na domaćem tržištu, a ne da je većim dijelom usmjerena na sirovine iz uvoza.

Tagovi: poljoprivreda, mljekarstvo, tov junadi, potpore za poljoprivredu, siva ekonomija, odobravanje proizvodno vezanih potpora
PROČITAJ I OVO
EU se zadužio za 20 milijardi eura, prva transakcija za financiranje oporavka
OBVEZNICE
EU se zadužio za 20 milijardi eura, prva transakcija za financiranje oporavka
BRUXELLES - Europska komisija je utorak izdala je obveznice u vrijednosti 20 milijardi eura, što je prvo zaduženje za financiranje oporavka od pandemije koronavirusa u okviru instrumenta EU sljedeće generacije.
Putnici teško pronalaze osiguranje od svih poremećaja povezanih s koronom
PROBLEMI
Putnici teško pronalaze osiguranje od svih poremećaja povezanih s koronom
LONDON - Police putničkog osiguranja koje nude „potpuno“ pokriće za poremećaje povezane s pandemijom koronavirusa iznimno su rijetke, pokazala je analiza britanske udruge za zaštitu potrošača Which?.
Beogradska berza: Indeksi se oporavili, trgovanje oskudno
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Indeksi se oporavili, trgovanje oskudno
BEOGRAD - Investiciona aktivnost na domaćem tržištu akcija bila je i danas oskudna, dok su BELEX indeksi nadoknadili gubitke zabeležene u ponedeljak.
Zagrebačka burza: Indeksi nadoknadili jučerašnje gubitke
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi nadoknadili jučerašnje gubitke
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u utorak su indeksi ojačali 0,4 posto, i više nego nadoknadivši gubitke od prethodnoga dana, no i dalje uz mršav promet, jer nema važnijih poslovnih vijesti.
Europski indeksi rastu osmi dan zaredom
UZLET
Europski indeksi rastu osmi dan zaredom
FRANKFURT - Na europskim su burzama u utorak cijene dionica porasle osmi dan zaredom, što je njihov najduži pozitivni niz u više od dvije godine, jer ulagači vjeruju da će središnje banke i dalje voditi popustljivu monetarnu politiku.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE