Strahovito poskupljenje hrane u Hrvatskoj

U nastavku tportal donosi razloge i posljedice koje ESB ističe u svojoj analizi.

Inflacija je u eurozoni znatno pala, s vrhunca od 10,6% u listopadu 2022. na nedavnih 2,0%. U međuvremenu, plaće su porasle i nadoknadile dobar dio ranijih gubitaka realnog dohotka. Na prvi pogled, situacija izgleda bolje. No mnoga kućanstva to i dalje ne osjećaju.

Najčešće u trgovinama, mnogi se osjećaju siromašnije nego prije inflacijskog vala nakon pandemije. Svaka treća osoba brine se hoće li si moći priuštiti hranu koju želi kupiti. I to nije samo dojam: cijene hrane i dalje su tvrdoglavo visoke, oko trećinu iznad pretpandemijskih razina.

No svi moramo jesti. A nažalost, cijene hrane posebno pogađaju kućanstva s nižim prihodima, jer svakodnevni troškovi za obrok čine znatan dio njihovih primanja.

Inflacija hrane u širem kontekstu

Cilj stabilnosti cijena ESB-a definiran je pomoću harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP). On pokazuje koliko prosječno kućanstvo plaća za tipičnu košaricu proizvoda i usluga - od kruha i maslaca do prijevoza i odmora. Sve se stavke svrstavaju u četiri glavne kategorije: energija, usluge, roba široke potrošnje i hrana.

Hrana u prosjeku čini oko 20% košarice - više nego dvostruko u odnosu na energiju. Inflacija se računa usporedbom cijena u određenom trenutku s onima iz istog razdoblja prethodne godine.

Iako je inflacija hrane počela rasti nešto kasnije od ukupne inflacije nakon pandemije, ubrzo je nadmašila sve ostale kategorije, dosegnuvši vrhunac od preko 15%. Trebalo joj je i dulje da se vrati prema normalnim razinama.

Najnoviji podaci iz kolovoza 2025. pokazuju da je inflacija hrane i dalje najviša među svim komponentama HICP-a -trenutačno 3,2%.

Središnje banke poput ESB-a obično prate ukupne promjene cijena, a manje se usredotočuju na pojedine komponente. No trenutačno postoje tri razloga zbog kojih je hrana u posebnom fokusu:

Jaz između cijena hrane i ukupnih cijena veći je i dugotrajniji nego prije.
Hrana utječe na sve i snažno oblikuje inflacijska očekivanja.
Porast cijena hrane najteže pogađa kućanstva s nižim prihodima.

Od uvođenja eura 1999., cijene hrane uglavnom su rasle nešto brže od ostalih cijena. No jaz koji se otvorio od 2022. godine iznimno je velik i dugotrajan.

U Hrvatskoj rast od 47%

Cijene hrane nisu rasle jednako; one se razlikuju po kategorijama proizvoda i među zemljama. Meso, odnosno govedina, perad i svinjetina, danas je više od 30% skuplje nego krajem 2019. Cijene mlijeka porasle su oko 40%, a maslaca čak 50% u odnosu na razine prije pandemije. Još snažniji rast bilježe kava, maslinovo ulje, kakao i čokolada.

Među zemljama eurozone, rast cijena hrane od kraja 2019. kreće se od 20% na Cipru do čak 57% u Estoniji, dok je u Hrvatskoj zabilježen rast od 47%.

Ruska agresija na Ukrajinu uzrokovala je nagli skok cijena energije (osobito plina) i gnojiva, što je između 2021. i 2023. dodatno podiglo cijene hrane, osobito u baltičkim državama. U posljednje vrijeme važnu ulogu imaju rast troškova rada i poskupljenje globalnih prehrambenih sirovina, dijelom povezano s klimatskim promjenama.

Razlike među zemljama proizlaze iz različite izloženosti šokovima cijena sirovina, kretanja troškova rada i troškova energije. Zbog toga ne čudi da su hrana, uz energiju, bili glavni pokretači velikih razlika u stopama inflacije među zemljama nakon pandemije.

Kratkoročni i dugoročni faktori koji utječu na inflaciju

Na inflaciju hrane utječu i kratkoročni i dugoročni čimbenici - i globalni i domaći. Na svjetskoj razini, rast prihoda, osobito u zemljama u razvoju, povećao je potražnju za poljoprivrednim proizvodima i podigao cijene. Na domaćem planu, produktivnost u poljoprivredi u pravilu raste sporije nego u drugim sektorima.

Klimatske promjene postaju još jedan ključni faktor jer su ekstremni vremenski uvjeti poput suša i poplava sve češći i ozbiljno narušavaju opskrbne lance. Primjerice, dugotrajne suše u južnoj Španjolskoj 2022. i 2023. uzrokovale su skok cijena maslinovog ulja, dok su cijene kave i kakaa porasle nakon loših vremenskih uvjeta u izvoznicama poput Gane i Obale Bjelokosti.