Švicarska središnja banka srezala kamatne stope na nulu

Ovo je prvi put da alpska zemlja, koja je jedna od rijetkih u svijetu koja eksperimentira s negativnim stopama, ima kamatnu stopu od nule dok se bori protiv zaostalih inflacija i rastućeg švicarskog franka, valute utočišta koju su investitori kupili usred trgovinskog rata američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Smanjenje dolazi nakon što je godišnja inflacija u Švicarskoj pala na minus 0,1 posto u svibnju, što je prvo negativno očitanje u četiri godine. Rastući švicarski franak - porastao je za 10 posto u odnosu na dolar ove godine - smanjio je troškove uvoza, povlačeći potrošačke cijene prema dolje.

Švicarski franak ojačao je nakon očekivanog smanjenja u četvrtak, a dolar je pao za 0,3 posto u odnosu na franak na 0,817 švicarskih franaka.

Manjina trgovaca kladila se na veće smanjenje od pola boda, prema razinama koje impliciraju tržišta swapova. Rast franka nakon odluke u četvrtak potaknut je "odmotavanjem" tih oklada, rekli su analitičari BBH-a.

Predsjednik SNB-a Martin Schlegel rekao je na konferenciji za novinare da banka "neće olako donijeti odluku o negativnom kretanju". Središnja banka također će morati uzeti u obzir interese štediša, mirovinskih fondova i drugih, rekao je.

Trgovci su neznatno smanjili svoje oklade na daljnje smanjenje kamatnih stopa nakon Schlegeovih izjava i dali su otprilike dvije trećine šanse da će SNB ponovno smanjiti na minus 0,25 posto do ožujka sljedeće godine.

Prinosi dvogodišnjih državnih obveznica Švicarske, koji su osjetljivi na promjene očekivanja kamatnih stopa, porasli su za 0,08 postotnih bodova na minus 0,11 posto.

SNB je također više puta upozorio na rizike za financijsku stabilnost zbog rastućih procjena švicarskih nekretnina u okruženju nižih kamatnih stopa.

Međutim, Schlegel nije isključio prelazak u negativno područje, a globalni trgovinski previranja mogli bi prisiliti banku na taj put u narednim mjesecima.

„Zvuči kao da će to učiniti po nahođenju, što malo umanjuje tržišno uvjerenje o negativnim kamatnim stopama“, rekao je Francesco Pesole, devizni strateg u ING-u.

Takozvani nagli porast švicarskih kamatnih stopa ove godine zakomplicirao je donošenje politika. SNB pokušava ublažiti pritisak bez izazivanja optužbi za manipulaciju valutama od strane SAD-a, koji je Švicarsku stavio na popis za praćenje tijekom Trumpovog prvog mandata. Analitičari kažu da je smanjenje kamatnih stopa diplomatski sigurniji put od izravne devizne intervencije.