Svjetska tržišta: Američki indeksi pali, europski ulagači optimistični

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna skliznuo 0,7 posto, na 48.382 boda, dok je S&P 500 pao 1 posto, na 6.858 bodova, a Nasdaq indeks 1,5 posto, na 23.235 bodova.

U posljednja četiri radna dana uoči novogodišnjih praznika na najvećoj svjetskoj burzi obujam trgovanja bio je skroman, a cijene su dionica pale.

U fokusu ulagača bio je zapisnik s nedavne sjednice čelnika Feda, koji je pokazao da je većina njih podržala smanjenje kamata u prosincu, treći put ove godine, ali da ima velikih razlika u mišljenju o rizicima po gospodarstvo.

I dok dio dužnosnika Feda smatra da treba nastaviti sa smanjenjem kamata zbog slabosti tržišta rada, drugi drže da treba neko vrijeme zadržati kamate na postojećim razinama jer se inflacija i dalje kreće znatno iznad ciljanih razina Fed od oko 2 posto.

Zbog toga zapisnik nije utjecao na očekivanja u vezi kamatnih stopa na tržištu.

Prema nedavno objavljenim procjenama, čelnici Feda u 2026. godini u prosjeku očekuju jedno smanjenje kamata, dok se na tržištu procjenjuje da će kamate biti srezane u dva navrata za po 0,25 postotnih bodova.

U cijeloj prošloj godini Dow Jones indeks porastao je oko 13 posto, S&P 500 oko 16,4, a Nasdaq 20,4 posto.

Tako je lani nastavljena vladavina 'bikova' na tržištu, koja je započela u listopadu 2022.

U prvom danu nove godine na Wall Streetu su indeksi porasli, što se uglavnom zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon četiri dana pada.

Europski ulagači optimistični

A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,8 posto, na 9.951 bod, a za toliko je porastao i frankfurtski DAX, pa je dosegnuo 24.539 bodova. Pariški CAC skočio je, pak, 1,1 posto, na 8.195 bodova.

U cijeloj prošloj godini STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica ojačao je 16,6 posto.

Pritom je po rastu prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 posto. Slijedio je talijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 posto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.

Njemački DAX indeks porastao je, pak, oko 23 posto, zahvaljujući poticajnim mjerama vlade, od fiskalnih poticaja do investicija u infrastrukturu.

Londonski FTSE indeks porastao je oko 22 posto, a najmanji rast zabilježio je pariški CAC indeks, oko 10,5 posto, što je posljedica političke krize i rasta proračunskog deficita te javnog duga.