Svjetska tržišta: Europski indeksi porasli, Wall Street nestabilan

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna oslabio 0,7 posto, na 48.134 boda, no S&P 500 ojačao je 0,1 posto, na 6.834 boda, a Nasdaq indeks 0,5 posto, na 23.307 bodova.

Početkom tjedna indeksi su bili pod pritiskom zbog znatnog pada cijena dionica tehnoloških kompanija.

Donedavno je svaka vijest o novim ulaganjima u razvoj umjetne inteligencije poticala rast dionica tehnoloških kompanija, no posljednjih tjedana ulagači se pitaju koliko će se od tih investicija isplatiti i hoće li te goleme investicija dovesti do prezaduženosti, kakva je bila početkom ovog stoljeća i koja je dovela do tzv. 'dot-com' krize.

„Sve je veća tjeskoba oko trgovanja umjetnom inteligencijom. Ponajviše zbog razine kapitalnih ulaganja, ali i zbog kružne prirode nekih troškova. Sve je više pitanja o održivosti i povratu na investicije tih troškova”, kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird Private Wealth Management.

No, krajem tjedna ulagače je ohrabrilo izvješće o inflaciji u SAD-u. Potrošačke cijene porasle su u studenom 2,7 posto na godišnjoj razini, manje od 3,1 posto, koliko su očekivali analitičari.

To je podržalo nade ulagača u daljnje smanjenje kamatnih stopa Feda, pa se sada na tržištu procjenjuje da postoji 58 posto izgleda da će središnja banka u ožujku smanjiti kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova.

Osim toga, na tržištu se procjenjuje da će u idućoj godini Fed smanjiti kamate u dva navrata, što znači da su ulagači optimističniji od čelnika središnje banke koji u prosjeku očekuju jedan rez.

„Pozitivno izvješće o inflaciji ublažava pritisak na čelnike Feda, koji bi ubuduće mogli mirnije smanjivati kamatne stope, ako se nastavi popuštanje inflacije”, kaže Bill Merz, direktor u tvrtki U.S. Bank’s Asset Management Group.

A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 2,6 posto, na 9.897 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,4 posto, na 24.288 bodova, a pariški CAC 1,0 posto, na 8.151 bod.

Znatniji rast indeksa uslijedio je u četvrtak, nakon što je britanska središnja banka smanjila kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 3,75 posto, s obzirom da inflacija u Britaniji popušta.

Europska središnja banka ostavila je, pak, kamate nepromijenjene na 2 posto i signalizirala da je ciklus smanjenja kamata vjerojatno završen. No, povećala je procjene rasta gospodarstva u eurozoni u ovoj godini na 1,4 posto.