Svjetska tržišta: Indeksi pali treći tjedan zaredom, u fokusu monetarna politika

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,8 posto, na 33.811 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,8 posto, na 4.271 bod, a Nasdaq indeks 3,8 posto, na 12.839 bodova.

Pad indeksa ponajviše je posljedica izjave predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella da će se na sjednici u svibnju razmatrati povećanje ključnih kamatnih stopa za 0,50 postotnih bodova.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, prikladno je da se stvari pokrenu nešto brže, kazao je Powell.

Fed je na sjednici u ožujku povećao kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

No, nakon posljednjih komentara Powella i drugih čelnika Feda, sve je jasnije da će se i kasnije monetarna politika agresivno zaoštravati.

„Tržište uračunava povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova barem u svibnju i lipnju. Powell i mnogi drugi čelnici Feda poručuju da žele zadobiti kontrolu što je prije moguće, a to znači da će biti agresivni”, kaže George Catrambone, direktor u tvrtki DWS Group.

Zbog toga su prinosi na američke državne obveznice dosegnuli nove najviše razine u više godina. A to je izazvalo pad cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Alphabet, Amazon i Meta Platforms, jer se ulagači plaše da će okruženje s visokim kamatama negativno utjecati na potencijal rasta tih kompanija.

I mnoge druge središnje banke u svijetu povećavaju kamate, pa je potpuno jasno da je razdoblje jeftinog novca završeno.

U fokusu ulagača su i kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija, no premda je većina njih izvijestila o većim zaradama nego što se očekivalo, rezultati nisu baš impresivni.

Blaži pad europskih burzi

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,25 posto, na 7.521 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,15 posto, na 14.142 boda, a pariški CAC 0,1 posto, na 6.581 bod.

Sve do petka ti su indeksi bili u plusu na tjednoj razini, no toga su dana oštro pali.

Posljedica je to najave agresivnog povećanja kamatnih stopa u SAD-u, ali i moguće zaoštravanje monetarne politike ECB-a prije nego što se očekivalo zbog visoke inflacije.

Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos kazao je kako bi se program otkupa državnih obveznica mogao okončati u srpnju.

Stoga se sada na tržištima novca procjenjuje da bi do kraja godine ECB mogla povećati kamate za 0,80 postotnih bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 0,1 posto, na 27.105 bodova, jer japanska središnja banka, po svemu sudeći, još neko vrijeme kani voditi poticajnu monetarnu politiku.