Svjetska tržišta: Oprez zbog drugog vala širenja koronavirusa

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,1 posto, na 28.606 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,2 posto, na 3.483 boda, a Nasdaq indeks 0,8 posto, na 11.671 bod.

Ti su indeksi na početku prošloga tjedna snažno porasli jer su se ulagači nadali dogovoru Kongresa i Bijele kuće o dodatnim poticajnim fiskalnim mjerama.

Međutim, ta je nada splasnula, pa su idućih dana splasnuli i dobici indeksa, jer je sve izvjesnije da nove pomoći američkom gospodarstvu u borbi protiv koronakrize neće biti prije predsjedničkih izbora početkom studenoga.

Doduše, predsjednik Donald Trump poručio je da je spreman povećati poticaje, pa bi prijedlog Bijele kuće o paketu fiskalne pomoći gospodarstvu u borbi protiv koronakrize mogao biti veći od 1.800 milijardi dolara.

No, čini se da tome nisu skloni republikanski zastupnici u Senatu, ali i da će demokrati u Zastupničkom domu inzistirati na svom prijedlog vrijednom 2.200 milijardi dolara.

A poticaji su potrebni jer niz posljednjih podataka pokazuje da je oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva izgubio na zamahu.

Tako je objavljeno da je broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima tjedan dana prije skočio za 898 tisuća, najviše u posljednja dva mjeseca i više nego što se očekivalo.

Loše na tržišta utječu i vijesti o daljnjem rastu broja oboljelih od koronavirusa u svijetu, posebice u Europi.

Mnoge europske zemlje posljednjih dana bilježe rekordni rast broja novooboljelih, pa se ponovno uvode restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa, što će usporiti oporavak gospodarstava od koronakrize.

Na tržištu vlada nesigurnost i zbog skorašnjih predsjedničkih izbora, na kojima bi, očekuje se, mogao pobijediti demokratski kandidat Joe Biden.

Premda se smatra da bi Biden mogao povećati poreze na dobit kompanija i kapitalne dobitke, analitičari ukazuju na moguće dobre strane ako Biden zasjedne u Bijelu kuću. Među ostalim, očekuju manje trgovinskih tenzija u svijetu, ali i veći paket fiskalnih mjera za pomoć gospodarstvu.

„To ukazuje na oportunizam, s obzirom da se na tržištima prije samo nekoliko mjeseci pričalo da će dionice oštro pasti ako Trump ne pobijedi, a sada se smatra da bi Bidenova pobjeda bila dobra za dionice. Sve to zapravo pokazuje da je nakon golemih monetarnih poticaja središnjih banaka u svijetu tržište preplavljeno novcem, pa cijene dionica rastu”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

U fokusu ulagača bili su i kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija, a od 49 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 86 posto ostvarilo je bolje rezultate nego što se očekivalo.

Zbog toga su smanjene procjene pada zarada. Sada u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju pale za 19 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prije tjedan dana očekivali pad od oko 21 posto.

A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,6 posto, na 5.919 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,1 posto, na 12.908 bodova, a pariški CAC 0,2 posto, na 4.935 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna pao 0,9 posto, na 23.410 bodova.