Kao rezultat, prinosi na američke 10-godišnje obveznice prekjučer su još više skočili, što je također dovelo do korekcije na dionicama zbog posljedičnog povećanog diskontiranja korporativne dobiti. Izgubili su svi sektori, osim energetike. Što se tiče mogućeg rasta kamatnih stopa, prema Powellu, to se neće dogoditi sve dok nezaposlenost u američkoj ekonomiji realno ne padne i inflacija bude iznad dva posto. Niske kamatne stope stoga će i ove godine davati vjetar u leđa dionicama. Uz sve ovo, možemo sažeti da će tržišta dionica ostati vrlo zanimljiva ove godine s obzirom na visoku likvidnost u globalnom financijskom sustavu, depozite, očekivanu veću inflaciju, negativne kamatne stope i očekivani visoki gospodarski rast 2021. godine, pišu analitičari Ilirike.
Od sredine veljače ove godine svjedoci smo korekcije cijena tehnološkog sektora i pada cijena obveznica. Ubrzanim rastom uvođenja različitih programa cijepljenja širom svijeta, svjedočili smo nastavku "prodaje" današnjih skupljih tehnoloških dionica, kao i prodaji američkih državnih obveznica, prije prekjučerašnjeg pojavljivanja Powella.
S obzirom na očekivano poboljšanje epidemiološke slike na sjevernoj hemisferi, uvođenjem programa cijepljenja povećali su se oportunitetni troškovi i dionica tehnološkog sektora i državnih obveznica. Odnedavno su ciklički sektori gospodarstva, poput energetike, financija i industrije,privlačni za investitore. Stoga ne čudi da su američki energetski, financijski i industrijski sektor od sredine veljače dobili 12, 6 i 3 posto, dok su tehnološki sektor i, primjerice, desetogodišnje obveznice američke vlade izgubili 7, odnosno dobrih dva posto u tom razdoblju.
Uz očekivani porast potrošnje nafte, energetski sektor također ima koristi od ograničene proizvodnje nafte OPEC +. Prinose na obveznice potaknuo je i strah od veće inflacije, kao i činjenica da je Fed ovaj put u stanju dopustiti malo veću inflaciju neko vrijeme. Ako Fed to učini i ne poveća kamatne stope s privremeno većom inflacijom, tada će ECB najvjerojatnije morati dodatno sniziti svoju osnovnu stopu s današnjih -0,5 posto, osim ako ne želi da tečaj EUR/USD-a ne "pobjegne" kontroli.
I na kraju, ali ne najmanje važno, veći jaz između razine veće inflacije u SAD-u i niže u eurozoni značio bi da bismo se mogli brzo naći u okruženju koje podsjeća na razdoblja 2011. i 2014., kada je tečaj EUR/USD-a dosegnuo razinu do 1,5. Stoga ne čudi, naravno, da je Philip R. Lane, glavni ekonomist ECB-a u studenom prošle godine, rekao da ECB vjeruje da još uvijek ima prostora za daljnje smanjenje ključnih kamatnih stopa. Naravno, ako Fed povisi kamatnu stopu s višom srednjom inflacijom, tada neće biti potrebe za ECB-om da dalje smanjuje kamatne stope, jer će tečaj ostati pod kontrolom bez da ECB snižava kamatne stope.
