GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

TJN: Plaćanje minimalnog poreza na skriveni novac riješio bi probleme mnogih država

TJN: Plaćanje minimalnog poreza na skriveni novac riješio bi probleme mnogih država
OFF SHORE OAZE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.07.2012 / 11:05
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Organizacija Tax Justice Network izračunala je koliko novca su superbogati na svijetu sakrili od poreznika. Već i minimalni iznos od 17 bilijuna eura je više nego prihod Sjedinjenih Američkih Država i Japana - zajedno!
James Henry je nekad bio glavni ekonomist savjetničke tvrtke McKinsey, ali dok je tamo dijelio savjete kako povećati imetak - tvrtki i osobito njihovih vlasnika, danas je potpuno "promijenio zastavu". Uz kolege u mnogim zemljama je član organizacije Tax Justice Network koja se zalaže za pravedniju raspodjelu tereta plaćanja poreza i koja je osnovana u Velikoj Britaniji 2003.

Jer dok jedni - obično siromašniji - uredno plaćaju porez i imaju problema već za sićušan iznos koji "zaborave" prijaviti, drugi - u pravilu superbogati - u poreznim oazama i na drugim mjestima sakrivaju imetak kakav si "obični" građani jedva mogu i zamisliti. Tako su i ovu studiju, predstavljenu ovog ponedjeljka (23.7.), nazvali "Nejednakost: ne znate niti polovicu od toga - ili zašto je nejednakost gora nego što smo mislili".

Stručnjaci Tax Justice Networka su zapravo izračunali kako je 17 bilijuna eura - apsolutni minimum koliko su bogatuni sakrili od poreznika i kako bi i dvostruki iznos bio "još konzervativna procjena". Oni tu govore samo o novcu i vrijednosnicama koje su odmah unovčive - dakle čak i ne računaju privatne zalihe zlata, nekretnine, jahte, trkaće konje...

Henry upozorava kako je riječ o iznosu koji stvara "gigantsku crnu rupu u svjetskom gospodarstvu" koje je nastalo sklanjanjem imetka bogataša u porezne oaze i to u vremenima kad "vlade na čitavom svijetu hitno trebaju novac". Na primjer, samo bogataši Južne Amerike su od poreznika sakrili preko dva bilijuna eura - što je dvostruko više nego svi državni dugovi svih zemalja toga kontinenta!

TJN je izračunao kako bi uredno plaćanje poreza od recimo 30% samo na skromnu dobit od 3% tog imetka godišnje, praktično riješilo probleme mnogih država. Samo tako bi se ubralo oko 280 milijardi dolara koje bi otišle u državne blagajne i za rješavanje gorućih problema. Umjesto toga, taj novac ostaje kod malobrojnih bogatuna - ova organizacija procjenjuje kako je tu riječ o manje od 10 milijuna osoba diljem svijeta koji ne žele plaćati porez koliko bi doista trebali. Zapravo, manje od 100 tisuća osoba raspolaže imetkom od oko 9,8 bilijuna dolara.

Zapravo, nije najveći problem sebičnost bogatuna, nego činjenica da je ovaj golemi imetak "s onu stranu zakona" i praktično izvučen iz normalnih novčanih tokova i investicija. To je "crni novac" - makar je možda samo djelić tog imetka možda stečen kriminalom. Utoliko to znači da poreznici čitavog svijeta - a tu prednjači američki, gotovo svemoćni IRS - prate svako sumnjivo kretanje novca kako bi ulovili prijestupnike. Štoviše, borba protiv terorizma i njegovog financiranja je i istražiteljima dala još veće ovlasti. Ukratko, bogatunima koji i imaju račun na nekom egzotičnom otoku najpametnije je i ostaviti ga tamo, dakle izvan svjetskih gospodarskih tokova, jer neoprezni potezi bi lako mogli dovesti do toga da ostanu bez imetka - a možda završe i u zatvoru.

No to ne znači da i razmjerno ugledne financijske institucije nisu spremne "pomoći" u raspolaganju sakrivenim milijardama. TJN je utvrdio kako je samo 2010. pedeset najvećih banaka pomoglo svojim bogatim mušterijama skloniti više od 12 milijardi dolara - i to tako da izvor novca ostane sakriven. Ipak, stručnjaci Tax Justice Networka su utvrdili kako najveći imetak u takozvanim "Offshore" računima imaju švicarske banke, UBS i Credit Suisse.

Tagovi: Tax Justice Network, McKinsey, porezne oaze, off shore, James Henry, UBS, Credit Suisse
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Oštar pad indeksa na kraju tjedna
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Oštar pad indeksa na kraju tjedna
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u petak su Crobexi oštro pali, oslabivši drugi dan zaredom, čime prate svjetske burze koje su pod pritiskom jer se uskoro očekuje povećanje kamatnih stopa u SAD-u.
HPK: Čeka nas povijesno najskuplja proljetna sjetva
SJETVA
HPK: Čeka nas povijesno najskuplja proljetna sjetva
ZAGREB - Hrvatsku čeka povijesno najskuplja proljetna sjetva u kojoj troškovi po hektaru mogu doseći šest tisuća kuna, upozorava u petak Hrvatska poljoprivredna komora (HPK).
Azijska tržišta: Indeksi pali, kineski poticaji pali u drugi plan
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Indeksi pali, kineski poticaji pali u drugi plan
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale jer je ulagače obeshrabrio jučerašnji oštar pad Wall Streeta, pa su gospodarski poticaji u Kini pali u drugi plan.
Wall Street pao treći dan zaredom
PAD
Wall Street pao treći dan zaredom
NEW YORK – Na Wall Streetu su cijene dionica znatno pale i u četvrtak, treći dan zaredom, pa su na putu gubitaka treći tjedan zaredom jer se ulagači pripremaju za povećanje kamatnih stopa američke središnje banke.
Zagrebačka burza: Indeksi prekinuli višednevni uspon
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi prekinuli višednevni uspon
ZAGREB - Crobex indeks Zagrebačke burze u četvrtak je prekinuo pozitivni niz koji je trajao 19 dana uzastopno, a oslabio je i Crobex10, uz nešto veći promet nego prethodnoga dana, pri čemu je četiri izdanja ostvarilo milijunske promete.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE