Trumpov kaos potaknuo kanadske i danske mirovinske fondove da preispitaju američka ulaganja

Ovi potezi naglašavaju kako veliki institucionalni ulagači preispituju svoju izloženost najvećem svjetskom gospodarstvu dok trgovinska politika američkog predsjednika preokreće tržišta, dodajući pritisak na američku industriju privatnog kapitala koja je pod sve većim pritiskom likvidnosti.

Neki vrhunski kanadski fondovi odustaju od preuzimanja veće američke privatne imovine zbog geopolitičkih zabrinutosti i straha da će izgubiti porezne olakšice na svoja američka ulaganja. Investicijski odbor Kanadskog mirovinskog plana, koji ima 699 milijardi kanadskih dolara (504 milijarde dolara), jedan je od onih koji razmatraju takav pristup.

U međuvremenu, jedan od najvećih danskih mirovinskih fondova pauzirao je nova ulaganja u američki privatni kapital zbog zabrinutosti oko stabilnosti i Trumpovih prijetnji da će preuzeti Grenland, rekao je izvršni direktor fonda za Financial Times.

"Ako neki fondovi privatnog kapitala dođu i kažu 'imamo sjajnu investiciju u SAD-u', mi ćemo reći 'ne, hvala, vratite se za pola godine kada stvari budu stabilnije i predvidljivije ili ćemo morati uzeti veliki popust'", rekao je izvršni direktor.

Tržišta su se ovog mjeseca snažno zaokretala nakon što je Trump najavio da će nametnuti visoke carine najvećim američkim trgovinskim partnerima, prije nego što je stavio 90-dnevnu pauzu na uvođenje nekih od nameta.

Izvršni direktor danskog fonda rekao je da je američki pristup Grenlandu, poluautonomnom teritoriju nad kojim je Trump izvršio pritisak na Dansku da prepusti kontrolu nad njim, bio "vrlo neprijateljski". "Teško je pronaći sretan osmijeh i samo reći 'sada počinjemo ulagati u tu zemlju'", dodala je osoba.

Još jedan danski fond također se povlači. Anders Schelde, glavni investicijski direktor u AkademikerPensionu, koji upravlja 150 milijardi DKr (20 milijardi eura), rekao je da sada raspravlja o atraktivnosti američkih ulaganja "na dnevnoj bazi".

Schelde je rekao da je počeo razmatrati "prilično temeljne promjene" u svom portfelju koje bi nas "sigurno mogle odvesti na put sa znatno manje strateške izloženosti američkoj imovini u roku od pola godine ili tako nešto".

Stephanie Lose, danska ministrica gospodarstva, rekla je za FT da nije znala da danski fondovi mijenjaju svoj pristup SAD-u. No dodala je da su fondovi obično smanjivali ulaganja zbog "rizika i neizvjesnosti" te da bi odluke "mogle biti nuspojava i carina i Grenlanda".

CPPIB, najveći kanadski mirovinski plan, također postaje oprezniji u pogledu svoje izloženosti infrastrukturi u SAD-u zbog straha da bi mogao izgubiti status oslobođenja od poreza koji se daje stranim vladama i njihovim mirovinskim fondovima, rekla je osoba upoznata s razmišljanjima fonda.

Još jedna osoba koja je nedavno vodila razgovore s mirovinskim divom rekla je da bi fondu bilo "nevjerojatno teško" posvetiti svježi kapital američkim fondovima privatnog kapitala s obzirom na geopolitičku pozadinu.

CPPIB nije odgovorio na zahtjeve za komentar.

CPPIB posjeduje značajne udjele u više od 50 industrijskih, maloprodajnih, uredskih i stambenih nekretnina diljem SAD-a. Imao je blizu 50 milijardi dolara uplaćenog kapitala u fondove privatnog kapitala denominirane u američkim dolarima krajem rujna, uključujući fondove kojima upravljaju Silver Lake, Carlyle i Blackstone, prema analizi javnih podataka FT-a.

Osoba koja je upoznata sa strategijom drugog velikog kanadskog mirovinskog fonda rekla je da postoji "puno neizvjesnosti" o tome kakvu vrstu infrastrukturnih ulaganja pozdravlja Trumpova administracija.

Trumpov kaos potaknuo je vrhunske kanadske i danske mirovinske fondove da ohlade stav prema SAD-u

Neki od najvećih svjetskih mirovinskih fondova zaustavljaju ili ponovno procjenjuju svoja privatna tržišna ulaganja u SAD, rekavši da neće nastaviti sve dok se zemlja ne stabilizira nakon nestalne politike Donalda Trumpa.

Ovi potezi naglašavaju kako veliki institucionalni ulagači preispituju svoju izloženost najvećem svjetskom gospodarstvu dok trgovinska politika američkog predsjednika preokreće tržišta, dodajući pritisak na američku industriju privatnog kapitala koja je pod sve većim pritiskom likvidnosti.

Neki vrhunski kanadski fondovi odustaju od preuzimanja veće američke privatne imovine zbog geopolitičkih zabrinutosti i straha da će izgubiti porezne olakšice na svoja američka ulaganja. Investicijski odbor Kanadskog mirovinskog plana, koji ima 699 milijardi kanadskih dolara (504 milijarde dolara), jedan je od onih koji razmatraju takav pristup.

U međuvremenu, jedan od najvećih danskih mirovinskih fondova pauzirao je nova ulaganja u američki privatni kapital zbog zabrinutosti oko stabilnosti i Trumpovih prijetnji da će preuzeti Grenland, rekao je izvršni direktor fonda za Financial Times.

"Ako neki fondovi privatnog kapitala dođu i kažu 'imamo sjajnu investiciju u SAD-u', mi ćemo reći 'ne, hvala, vratite se za pola godine kada stvari budu stabilnije i predvidljivije ili ćemo morati uzeti veliki popust'", rekao je izvršni direktor.

Tržišta su se ovog mjeseca snažno zaokretala nakon što je Trump najavio da će nametnuti visoke carine najvećim američkim trgovinskim partnerima, prije nego što je stavio 90-dnevnu pauzu na uvođenje nekih od nameta.

Izvršni direktor danskog fonda rekao je da je američki pristup Grenlandu, poluautonomnom teritoriju nad kojim je Trump izvršio pritisak na Dansku da prepusti kontrolu nad njim, bio "vrlo neprijateljski". "Teško je pronaći sretan osmijeh i samo reći 'sada počinjemo ulagati u tu zemlju'", dodala je osoba.

Još jedan danski fond također se povlači. Anders Schelde, glavni investicijski direktor u AkademikerPensionu, koji upravlja 150 milijardi DKr (20 milijardi eura), rekao je da sada raspravlja o atraktivnosti američkih ulaganja "na dnevnoj bazi".

Schelde je rekao da je počeo razmatrati "prilično temeljne promjene" u svom portfelju koje bi nas "sigurno mogle odvesti na put sa znatno manje strateške izloženosti američkoj imovini u roku od pola godine ili tako nešto".

Stephanie Lose, danska ministrica gospodarstva, rekla je za FT da nije znala da danski fondovi mijenjaju svoj pristup SAD-u. No dodala je da su fondovi obično smanjivali ulaganja zbog "rizika i neizvjesnosti" te da bi odluke "mogle biti nuspojava i carina i Grenlanda".

CPPIB, najveći kanadski mirovinski plan, također postaje oprezniji u pogledu svoje izloženosti infrastrukturi u SAD-u zbog straha da bi mogao izgubiti status oslobođenja od poreza koji se daje stranim vladama i njihovim mirovinskim fondovima, rekla je osoba upoznata s razmišljanjima fonda.

Još jedna osoba koja je nedavno vodila razgovore s mirovinskim divom rekla je da bi fondu bilo "nevjerojatno teško" posvetiti svježi kapital američkim fondovima privatnog kapitala s obzirom na geopolitičku pozadinu.

CPPIB nije odgovorio na zahtjeve za komentar.

CPPIB posjeduje značajne udjele u više od 50 industrijskih, maloprodajnih, uredskih i stambenih nekretnina diljem SAD-a. Imao je blizu 50 milijardi dolara uplaćenog kapitala u fondove privatnog kapitala denominirane u američkim dolarima krajem rujna, uključujući fondove kojima upravljaju Silver Lake, Carlyle i Blackstone, prema analizi javnih podataka FT-a.

Osoba koja je upoznata sa strategijom drugog velikog kanadskog mirovinskog fonda rekla je da postoji "puno neizvjesnosti" o tome kakvu vrstu infrastrukturnih ulaganja pozdravlja Trumpova administracija.