Turisti u Hrvatskoj tijekom 2025. realizirali rekordnih 110 milijuna noćenja

Od toga je na Jadranu ostvareno 104,6 milijuna noćenja, što je 1 posto više nego 2024., dok je na kontinentu, uključujući Zagreb, ostvareno 5,6 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 2 posto u odnosu na 2024.

„Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima, koji su i ove godine, u svim segmentima bili rekordni. Imali smo rekordnu predsezonu i posezonu u kojoj smo poseban iskorak napravili u prosincu s ostvarenih više od milijun noćenja. Prvi puta u povijesti premašili smo i 110 milijuna noćenja, a uz sve to ostvarili smo i rekordne prihode. Kada znamo da smo usporedno sa svim ovim rezultatima uspješno proveli i jednu od najzahtjevnijih reformi u turizmu - reformu smještajnih kapaciteta, za koju već isto imamo konkretne pokazatelje pozitivnih promjena, onda je 2025. ukupno jako uspješna turistička godina. Pred nama su sada novi izazovi, jer nam 2026. godina donosi mnoge promjene, od nestabilnih geopolitičkih zbivanja, gospodarskih situacija na našim emitivnim tržištima do općenitih mijenjanja turističkih trendova. U tom kontekstu cjenovna konkurentnost bit će jedan od presudnih čimbenika i moramo svi ozbiljno shvatiti sva upozorenja i signale koje nam tržišta šalju. Mi intenzivno krećemo sa svim promotivnim aktivnostima, od prezentiranja na najvećim svjetskim sajmovima do mnogobrojnih kampanja po tržištima, i samo s ozbiljnim i odgovornim pristupom cijelog sektora na izazove koji su pred nama, možemo ponoviti ovakve rezultate i u 2026. godini“, rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Gledano prema županijama najviše je noćenja tijekom prošle godine ostvareno u Istri (30,3 milijuna noćenja), a zatim slijede Splitsko-dalmatinska županija (20,9 milijuna noćenja), Kvarner (18,5 milijuna noćenja), Zadarska (15,5 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanska (9,3 milijuna noćenja), Šibensko-kninska (6,6 milijuna noćenja) i Ličko-senjska županija (3,5 milijuna noćenja), dok je gledano prema destinacijama najviše noćenja tijekom 2025. ostvareno u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

„Odlični rezultati u 2025. godini postignuti unatoč složenim globalnim okolnostima, inflatornim pritiscima i klimatskim promjenama, motiviraju nas za daljnji rad i ostvarivanje postavljenih ciljeva u 2026. Uz rast turističkog prometa u pred i posezoni te profiliranje Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije, naglasak ćemo staviti na nastavak razvoja premium i održivog turizma, intenziviranje suradnje s avio prijevoznicima, turoperatorima i travel platformama, komunikaciju specifičnih turističkih proizvoda te na digitalne kampanje za jačanje brenda i poticanje ranih rezervacija uključujući poruke „Local host“ projekta na tržištima s izraženom potražnjom za smještajem u domaćinstvu. 2026. godina otvara nove mogućnosti, ali i stavlja pred nas izazove povezane s cjenovnom konkurentnošću i sigurnošću, pri čemu glavni cilj cijelog hrvatskog turističkog sektora treba biti vezan uz pružanje kvalitete i vrijednosti za novac“, poručio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Gledano prema tržištima, tijekom prošle godine u našoj su zemlji najviše noćenja ostvarili turisti s tržišta Njemačke (22,3 milijuna noćenja), Hrvatske (13,8 milijuna noćenja), Slovenije (11,1 milijuna noćenja), Austrije (8,2 milijuna noćenja), Poljske (7,3 milijuna noćenja), Češke (4,9 milijuna noćenja) i UK-a (4,1 milijuna noćenja).

Pozitivni trendovi i u prosincu

Odlične rezultate hrvatski turistički sektor ostvario je i tijekom prosinca u kojem je realizirano 450 tisuća dolazaka i 1,1 milijun noćenja, što u odnosu na prosinac 2024. predstavlja rast od 7 posto u dolascima i 7 posto u noćenjima. Pritom je najviše noćenja ostvareno na Kvarneru te u Istri i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a gledano prema destinacijama u Zagrebu, Opatiji, Splitu, Dubrovniku te Rovinju.

Posebno dobri rezultati su ostvareni u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, odnosno u razdoblju od 24. prosinca do 1. siječnja tijekom kojeg je u Hrvatskoj ostvareno više od 188 tisuća dolazaka i više od 541 tisuća noćenja, što u odnosu na isto prethodno razdoblje predstavlja rast od 8 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima. Pritom je najviše noćenja ostvareno u destinacijama Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Poreč i Split, a gledano prema vrsti smještaja u hotelima (279 tisuća noćenja) i objektima u domaćinstvu (128 tisuća noćenja).