Tako je u promatranom razdoblju u komercijalnim smještajima ostvareno 440 tisuća dolazaka i 942 tisuće noćenja turista. Stranih gostiju došlo je 256 tisuća te su ostvarili 610 tis. noćenja, što je u usporedbi sa prosincem 2024. povećanje za 7,4% u dolascima te za 8,5% u noćenjima. Domaći turisti ostvarili 184 tisuća dolazaka i 332 tisuća noćenja, što je 7,3% više dolazaka i 4,2% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najviše noćenja u prosincu, kao i mjesec ranije, ostvarili su turisti iz Slovenije, i to 107 tisuća noćenja odnosno 17,6% svih noćenja stranih gostiju. Pri tome je broj noćenja slovenskih turista bio za 14% veći u odnosu na prosinac 2024. Slijede noćenja turista iz Austrije (15,1%), Njemačke (13,2%), Italije (7,4%), BiH (5,6%), Mađarske (3,3%), Srbije (3,2%) i SAD-a (3,0%). Prema vrsti smještajnih kapaciteta, 58,0% svih noćenja u prosincu ostvareno je u skupini Hoteli i sličan smještaj.
Kumulativno, podaci DZS-a pokazuju da je u 2025. ostvareno 20,7 milijuna dolazaka i 94,8 milijuna noćenja turista, što u odnosu na 2024. predstavlja rast od 2,2% u dolascima i 1,2% u noćenjima. Prema fizičkim pokazateljima, tako je uz uspješnu predsezonu i posezonu, ostvarena još jedna solidna turistička sezona.
Najviše noćenja u 2025. ostvarili su turisti iz Njemačke (24,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), a slijede noćenja turista iz Slovenije (9,4%), Austrije (8,7%), Poljske (8,2%), Češke (5,2%), Ujedinjene Kraljevine (4,5%), Italije (4,3%) i Mađarske (4,1%). Istarska županija zabilježila je najviše noćenja turista u promatranom razdoblju: 28,3 milijuna ili 30% od ukupno ostvarenih. Slijedi Splitsko-dalmatinska (18,4 mil. ili 19,4%) i Primorsko-goranska županija (15,5 mil. ili 16,3%).
Iako očekujemo nastavak skromnog rasta fizičkih pokazatelja u 2026. (+1% noćenja), vrijedi naglasiti da trenutno glavni izazov za hrvatski turizam ostaje aktualno smanjenje cjenovne konkurentnosti. Prema našoj procjeni, cijene restorana i hotela su u 2025. dosegnule prosjek Europske unije. S obzirom na konkurenciju i promjenjive preferencije gostiju, turistički sektor mora ostati fleksibilan i prilagodljiv. Strateški naglasak trebao bi biti stavljen na diversifikaciju emitivnih tržišta te unaprjeđenje turističke ponude, kako bi Hrvatska zadržala i ojačala svoju poziciju na mediteranskom tržištu.
