Turski turizam suočen s problemima, aranžmani se otkazuju

Turska je jedno od najpopularnijih turističkih odredišta za odmor na svijetu: ta je zemlja 2025. ugostila oko 64 milijuna turista i ostvarila prihod od oko 56 milijardi eura. Već je prethodne godine zemlja prestigla Italiju i popela se na četvrto mjesto u svijetu, iza Francuske, Španjolske i SAD‑a.

Od pandemije korone su se i turski ugostitelji veoma potrudili za udobnost i sigurnost turističkih odredišta. Ove se godine Turska nadala premašiti granicu od 65 milijuna posjetitelja i ostvariti oko 59 milijardi eura prihoda. Ali rat u Iranu je nanio mračne oblake nad takve optimistične prognoze.

Praktično čim je počeo napad na Iran, masovno su počela otkazivanja noćenja u destinacijama na istoku i jugoistoku Turske. Inače je bilo uobičajeno da u drugoj polovici ožujka dođu i turisti iz Irana – sad im dolazi Novruz, iranska Nova godina.

Sve je stalo

Osobito u odredištima u blizini Irana dolaze malo u šoping i posjetiti rodbinu koja živi u turskom egzilu. Ali ove godine naravno da im se uopće ne treba nadati.

„Od početka rata u Iranu praktično su potpuno prestala putovanja iz istočnih i jugoistočnih susjednih zemalja. I u suprotnom smjeru je također sve potpuno stalo“, kaže Onur Tuncdemir, voditelj prodaje i marketinga u Ayanis Touru. Tvrtka od 1997. organizira putovanja u Iran i Irak, posebno u susjedna kurdska područja. „Posljednjih tjedana imamo posla samo sa otkazivanjima i povratima već uplaćenih predujmova“, kaže Tuncdemir.

Tim područjima je turizam bio važan izvor prihoda, ali sad prolaze kroz veoma teška vremena. Tuncdemir nam kaže kako je i tamošnjim ugostiteljima postalo loše još od prosvjeda protiv režima krajem 2025. i početkom 2026. No nakon početka američko-izraelskog napada na Iran 28. veljače sve je potpuno stalo. I to baš sad, kad poklapaju i ramazanski Bajram i iranski Novruz.

„Sukobi poput ove eskalacije na Bliskom istoku neposredno utječu na turističku industriju“, sažima svoja iskustva i njemačka Udruga putničkih agencija (DRV). Predsjednik udruge Albin Loidl objašnjava novinarima DW: „To znače i više cijene kerozina, dulje avionske rute zbog zatvorenog zračnog prostora i mogući problemi s kapacitetima, dakle lako su moguće i više cijene avionskih karata.”

Istovremeno, turisti najčešće onda žele u sasvim drugom smjeru, u ovom slučaju prema zapadu i na primjer u Španjolskoj. To znači da će u tom smjeru trebati veći kapaciteti zračnog prijevoza, a u manjoj ponudi opet rastu cijene. Udruga turoperatora je od početka napada na Iran najprije konstatirala da se naravno otkazuju putovanja u "opasno” područje, ali se još razmišlja, kamo da se ode umjesto toga.

Ipak, njemački turoperatori mogu konstatirati kako je već sad rezerviran velik dio turističkih kapaciteta i za ovo ljeto, a djelomično i za jesen. „Mnogi u Njemačkoj su svoj godišnji odmor ove godine dogovorili ranije nego ikada. Ali problem jest što je najpopularnije ljetno odredište za razdoblje od svibnja do listopada 2026. bila Turska – i prema prihodima i prema broju rezervacija, navodi DRV. Tek nakon nje su bila odredišta u Španjolskoj i Grčkoj.

Iran je daleko od turskih plaža

Kaan Kavaloglu, predsjednik Udruge hotelijera i turističkih poduzeća na Mediteranu (AKTOB), naglašava da na popularnim mjestima poput Istanbula, Bodruma i Antalye jedva da ima ikakve opasnosti za turiste i da tamo nema masovnih otkazivanja – za sad. Ipak, i u njegovoj udruzi se primjećuje određena suzdržanost, osobito kod rezervacija iz Velike Britanije. Rezervacije iz Rusije i Njemačke, kaže Kavaloglu, ostaju stabilne na željenoj razini.

Međunarodna konzultantska kuća Oxford Economics predviđa u novoj analizi da bi čitavo područje Bliskog istoka u 2026. mogao imati između 11 i 27 posto manje turista. Budući da su zračne luke u državama Perzijskog zaljeva važna čvorišta svjetskog zračnog prometa i čine 14 posto svih letova, to bi, prema procjenama, moglo potaknuti lančanu reakciju.

Analitičari zasad ipak oprezno izražavaju prognoze jer negativne posljedice ovise o mnogim čimbenicima – od trajanja rata do prilika nakon njega. No predsjednik Udruge turističkih i smještajnih poduzeća u Egejskoj regiji (ETIK), Mehmet Isler, ostaje optimist: „Turska turistička industrija vrlo je otporna. Preživjeli smo krize poput pandemije, rata u Ukrajini i sukoba Armenije i Azerbajdžana. Sada smo već vrlo iskusni u upravljanju takvim situacijama.“

Turska je "sigurna”, ali nije svugdje

Da, boravak masovno otkazuju turisti iz Irana i arapskih zemalja, no smatra da bi se turistički tokovi iz kriznih regija mogli preusmjeriti u sigurniju mediteransku regiju, što bi moglo koristiti i Turskoj. Zato zaključuje: „Sljedeća četiri do šest tjedana bit će presudna. Ali naravno, kratkoročni gubici se ne mogu izbjeći.”

Dosad Iran nije direktno napao Tursku, makar su nad tom zemljom oborena tri iranska projektila koji su vjerojatno skrenuli s kursa. U Europi ubrzo počinju Uskršnji praznici i tu mnoge zanima, kamo je još sigurno putovati. A to nije svugdje u Turskoj: i njemačko ministarstvo vanjskih poslova je 11. ožujka uputilo strože upozorenje za putovanja u tu zemlju. Službeni Berlin svojim građanima "savjetuje” da odustanu od svog putovanja u pogranična područja Turske prema Iranu, Iraku i Siriji – u pokrajine Ağrı, Iğdır, Van, Şanlıurfa, Mardin, Şırnak i Hakkâri – ako ta putovanja nisu baš nužna.