Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji, čija je ukupna vrijednost narasla na 255 milijuna eura bez PDV-a.
Dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac, duga 44 kilometra, dio je mediteranskog koridora i ključna poveznica između Zagreba, Karlovca i Rijeke. Projekt obuhvaća izgradnju drugog kolosijeka, rekonstrukciju postojećeg, modernizaciju kolodvora i stanica, izgradnju novih i obnovu postojećih mostova, nadvožnjaka i podvožnjaka, kao i postavljanje suvremene signalno-sigurnosne opreme te mjera zaštite od buke.
Na natječaju je pristiglo ukupno pet ponuda, a raspon ponuđenih cijena bio je iznimno velik – oko 140 milijuna eura. Najpovoljniju ponudu predala je tursko-hrvatska zajednica Dogus Insaat i Montaža iz Zagreba, u iznosu od 225,9 milijuna eura bez PDV-a. Najskuplju ponudu dao je Strabag, i to 367,6 milijuna eura. Indijska tvrtka Afcons Infrastructure iz Mumbaija ponudila je 298,4 milijuna eura. Ponude su predale i turska tvrtka Cengiz Insaat te španjolska Comsa, no njihovi iznosi nisu javno objavljeni. Procijenjena vrijednost radova bila je 255 milijuna eura bez PDV-a, što znači da je Dogusova ponuda bila znatno ispod procjene, dok su ostale ponude bile značajno više, osobito Strabagova.
Iz HŽ Infrastrukture ističu da će završetkom radova vlakovi na većem dijelu trase moći prometovati brzinom do 160 kilometara na sat, što će značajno ubrzati putnički i teretni promet, posebice prema luci Rijeka. Projekt se sufinancira iz europskih fondova s 85 posto prihvatljivih troškova.
Radovi su podijeljeni u 11 etapa, od kojih su neke već završene, dok su druge u različitim fazama izvođenja. Među aktualnim zahvatima ističu se radovi na elektrovučnom postrojenju Mrzlo Polje, nadvožnjacima Pavučnjak, Zdenčina, Cvetković i Domagović, te podvožnjacima Lazina i Ribnjak.
Podsjetimo, dosadašnji izvođač Strabag ostao je dovršiti samo dio radova nakon što je ugovor s tom tvrtkom raskinut 2023. godine zbog kašnjenja u ishođenju građevinskih dozvola i rasta troškova materijala. Novi natječaj privukao je brojne domaće i strane tvrtke, među kojima i indijsku kompaniju, što je rijetkost za hrvatske infrastrukturne projekte.
