U 2025. u Hrvatskoj rasli proizvodnja, uvoz i izvoz hrane

Svjetski dan hrane, kako su naveli, prilika je za podizanje svijesti o važnosti borbe protiv gladi, pristupa sigurnoj i kvalitetnoj hrani te o stvaranju otpornijih i održivijih prehrambenih sustava, a spomenuta tema ističe ključnu ulogu inovacija u stvaranju održive prehrambene budućnosti.

Rast uvoza i izvoza hrane u Hrvatskoj

Napominjući kako su proizvodnja, uvoz i izvoz hrane te prehrambenih proizvoda važan dio gospodarstva svake zemlje, DZS je iznio podatke o rastu uvoza i izvoza hrane u Hrvatskoj u prošloj godini.

Tako je u 2025. Hrvatska uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 5,62 milijarde eura, što je za oko devet posto više nego godinu prije, kada je vrijednost uvoza iznosila 5,16 milijardi eura. Istodobno je porastao i izvoz, s 2,86 milijardi eura u 2024. na 3,08 milijardi eura u 2025. godini.

Vrijednost uvoza voća u 2025. dosegnula je 446 milijuna eura, odnosno 15,3 posto više nego godinu prije. Porasla je i vrijednost uvezenog povrća, za dva posto, na oko 292 milijuna eura.

- Iako se iz podataka može zaključiti da je uvoz hrane porastao, istodobno se uočava i porast domaće poljoprivredne proizvodnje, osobito povrća, napominju iz DZS-a.

U 2025. u Hrvatskoj je proizvedeno 224.817 tona povrća, što je za 39.376 tona više nego u 2024. godine. Najveći rast imala je proizvodnja rajčice, koja je povećana za 29.681 tonu.

Ukupna proizvodnja voća u 2025. bila je pak manja nego godinu prije. Ipak, među pojedinim voćnim kulturama ističe se grožđe, čija je proizvodnja porasla s 98.262 tone u 2024. na 121.499 tona u 2025., navodi DZS.

Cijene hrane i troškovi kućanstava

U Hrvatskoj su cijene hrane i bezalkoholnih pića u 2025. bile prosječno 5,1 posto više nego godinu prije. Takvo kretanje cijena, kazali su u DZS-u, izravno utječe na svakodnevne troškove kućanstava jer hrana čini znatan dio njihove potrošnje.

Prema podacima za 2024., izdaci za hranu i bezalkoholna pića činili su 13,2 posto ukupne potrošnje kućanstava u Europskoj uniji (EU), a u Hrvatskoj je taj udio bio viši - oko 17,5 posto. Veći udio imale su samo Rumunjska, Bugarska, Latvija, Slovačka, Estonija, Litva, Portugal i Poljska.

U 2024. otpad od hrane u Hrvatskoj iznosio 122 kg po stanovniku

Prema podacima Eurostata, u 2024. je u EU nastalo oko 57,9 milijuna tona otpada od hrane, što odgovara količini od 129 kilograma po stanovniku. Više od polovice ukupnog otpada, odnosno 53 posto, nastalo je u kućanstvima. To znači da su kućanstva proizvela oko 31 milijun tona otpada od hrane, odnosno 69 kilograma po stanovniku.

U Hrvatskoj je u 2024. otpad od hrane iznosio 122 kilograma po stanovniku.

Otpad od hrane ne stvara se samo od onoga što ne pojedemo, nego se akumulira na cijelom putu hrane od proizvodnje do stola. Tako je u EU oko 11,3 milijuna tona otpada nastalo u proizvodnji i preradi hrane, 6,7 milijuna tona u restoranima i uslugama prehrane, 4,5 milijuna tona u trgovini i distribuciji te 4,3 milijuna tona u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

- Zato pitanje hrane danas nije samo pitanje onoga što ćemo pojesti za ručak. Svjetski dan hrane podsjeća nas da iza hrane na našem stolu stoji cijeli put, od proizvodnje i trgovine do potrošnje i otpada, a statistički podaci prikazuju različite dijelove te priče, istaknuli su iz DZS-a.