U BiH u pripremi nacrt zakona kojim će se regulisati tržište kriptovaluta

Već godinama veliki broj građana Bosne i Hercegovine učestvuje u trgovini i "rudarenju" kriptovaluta, naročito u trenucima kada vrijednost većine valuta raste, kao što je sada slučaj.

Mešanović nam je kazao da SBB planira osnivanje sektora za tehnološki i ekonomski napredak i modernizaciju tržišta, koji bi vodio upravo on. Spomenuti sektor će, između ostalog, predlagati određene zakone u vezi s kriptovalutama.

Državni zakoni ne prate razvoj tržišta kriptovaluta i većina onih koji su uložili određene iznose novca kroz direktnu kupovinu ili "rudarenje" suočava se s blokadama bosanskohercegovačkih banaka prilikom transakcija, odnosno povlačenja novca s kripto berzi.

"Upotreba i rad sa kriptovalutama nisu uređeni trenutnom važećom zakonskom regulativom u Federaciji BiH. Pitanje upotrebe digitalnog novca i kriptovaluta predstavlja poseban izazov i u drugim uređenim finansijskim sistemima, osim u slučajevima kada centralne banke emituju kriptovalute", rekli su nam iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

U Bosni i Hercegovini godinama nije bilo naznaka da se uopće razgovara o regulaciji tržišta kritpovaluta i pitanje je da li će državni parlamentarci biti spremni napravit iskorak u tom smislu, bez obzira na inicijativu SBB-a.

"Moj će posao biti da pripremim nacrt tog zakona, da razradim detalje kako bismo mogli na najbolji način ovdje dovesti veliki broj kompanija i poduzetnika koji bi ovdje plaćali poreze, to jeste da stvorimo prihvatljiv ambijent. Tim nacrtom posao SBB-a će biti da iskoristi svoje snage da predloži taj zakon i da se izglasa", istakao je Mešanović.

Podsjećamo, Mešanović je nedavno uvršten na Forbesovu listu 30 najutjecajnijih ljudi mlađih od 30 godina.

U Srbiji i Hrvatskoj već su doneseni propisi koji su u određenoj mjeri regulisali tržiše kriptovaluta. Naši istočni susjedi u decembru prošle godine donijeli su Zakon o digitalnoj valuti, koji će se primjenjivati od juna 2021. godine, a kojim se uređuje oblast kriptovaluta s ciljem zaštite privrede i građana. Zakon je uveo rješenje kojim se sama kupovina neće oporezovati, ali hoće svaka kapitalna dobit s 15 posto. U tom smislu porez će plaćati i oni koji se bave "rudarenjem" kriptovaluta.

U Hrvatskoj kriptovalute ne smatraju novcem, međutim, djelimičnu regulaciju su izvršili kroz Zakon o porezu na dohodak po osnovu kapitalne dobiti. Trgovci kriptovalutama dužni su na kapitalnu dobit platiti 10 posto poreza plus prirez koji je specifičan za svaki grad.