Od toga je na Jadranu ostvareno 2,1 milijuna noćenja, što je 12 posto više nego lani, dok je na kontinentu ostvareno 890 tisuća noćenja, što predstavlja rast od 3 posto.
„Turistička godina odvija se u izazovnim okolnostima u kojima je jako teško prognozirati daljnji tijek. Hrvatska će znati iskoristiti svoje strateške prednosti poput sigurnosti i blizine emitivnim tržištima. Cjenovna konkurentnost ostaje presudan faktor prilikom odabira destinacije i tome svi moramo posvetiti posebnu pažnju. Ukoliko se svi u lancu vrijednosti budemo ponašali solidarno stvorit ćemo pretpostavke za odličan nastavak turističke godine i što je još važnije odlične temelje za sljedeću. Rezultatima smo zadovoljni, ali ipak realni, znajući da je pred nama tek ono najizazovnije doba turističke godine“, istaknuo je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.
Kada turistički rezultat Hrvatske segmentiramo po županijama, u prvom je kvartalu najviše noćenja ostvareno u Istri (700 tisuća noćenja), na Kvarneru (513 tisuća noćenja) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (326 tisuća noćenja), a gledano prema destinacijama u Zagrebu, Rovinju, Splitu, Dubrovniku, Opatiji, Poreču te Zadru.
„Dosadašnji turistički rezultati potvrđuju pozitivne trendove, što korespondira s našim aktivnostima i kampanjama, posebice onima za promociju pred i posezone. Modificirali smo i prilagodili komunikacijske poruke sukladno trenutnim okolnostima te smo u prvi plan stavili sigurnost, kvalitetu i raznovrsnost ponude koju Hrvatska nudi. Želja za putovanjima je prisutna, pokazuju to i najnovija istraživanja Europske putničke komisije prema kojima 82% Europljana planira putovati tijekom proljeća i ljeta ove godine, što je najveći zabilježeni postotak od 2020., ukoliko se geopolitička situacija ne bude pogoršala. Putnici će pritom posebnu pažnju pridavati cijenama te će birati one destinacije koje će nuditi vrijednost za novac“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano prema tržištima, tijekom prva tri mjeseca najviše su noćenja ostvarili gosti s domaćeg tržišta (preko milijun noćenja), a zatim slijede Slovenci (preko 314 tisuća noćenja), Austrijanci (220 tisuća noćenja), Nijemci (preko 209 tisuća noćenja) te gosti iz BIH (186 tisuća noćenja).
Tijekom produženog uskrsnog vikenda ostvareno preko 500 tisuća noćenja
Dodajmo da podaci sustava eVisitor također pokazuju kako je u Hrvatskoj tijekom produženog uskrsnog vikenda, odnosno u razdoblju od 3. do 6. travnja ostvareno 144.364 dolazaka i 501.014 noćenja. Tijekom produženog vikenda najviše gostiju bilo je s tržišta Njemačke, domaćeg tržišta, Italije, Slovenije, Austrije, Slovačke i dr. Kada gledamo po destinacijama, najviše gostiju za produženi vikend imali su Dubrovnik, Poreč, Rovinj, Zagreb te Split.
