Ukupan broj turističkih noćenja bio je viši za 9,4% u odnosu na siječanj 2024., dok je broj dolazaka povećan za 11,3% godišnje.
Tako je u promatranom razdoblju u komercijalnim smještajima ostvareno 257 tisuća dolazaka i 650 tisuća noćenja turista. Stranih gostiju došlo je 132 tisuće te su ostvarili 382 tisuće noćenja, što je za 12,4% više dolazaka i za 11,4% više noćenja u odnosu na siječanj 2024. Domaći turisti ostvarili su 10,2% više dolazaka i 6,6% više noćenja u prosincu na godišnjoj razini.
U siječnju su turisti iz Slovenije ostvarili najveći broj noćenja, 14,6% od ukupnih noćenja stranih turista i 20,1% više noćenja u odnosu na siječanj 2024. Nakon turista iz Slovenije slijede noćenja turista iz Njemačke (10,3%), Austrije (10,1%), Italije (7,4%), Bosne i Hercegovine (7,2%) te Srbije i SAD-a (svaka po 4,5%). U odnosu na siječanj 2024. turisti iz Italije i Srbije ostvarili su manje noćenja dok su turisti iz ostalih navedenih zemalja ostvarili porast noćenja. Prema vrsti komercijalnog smještaja, u skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je najviše noćenja turista (381 tisuću ili 58,6% od ukupno ostvarenih noćenja).
Vjerojatno i zbog božićnih i novogodišnjih blagdana, najviše noćenja u siječnju (kao i u prosincu 2024.) ostvareno je u Gradu Zagrebu (23,0% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj) što je za 12,2% više turističkih noćenja u odnosu na siječanj 2024. Od ukupno ostvarenih noćenja, domaći turisti ostvarili su 43 tisuće noćenja, a strani turisti 106 tisuća noćenja pri čemu su inozemni gosti najviše došli iz Njemačke (8,5%), Italije (8,2%), Bosne i Hercegovine (6,8%), Srbije (5,5%), SAD-a (4,7%), Islanda (4,2%) te Slovenije (3,9%).
Prema našim očekivanjima, fizički pokazatelji u turizmu nastavit će sa skromnom pozitivnom promjenom budući da potencijal leži isključivo u razdobljima izvan glavne sezone. Pri tome su više izraženi rizici prema dolje zbog niže cjenovne konkurentnosti s jedne strane te činjenice da je kupovna moć gostiju s naših (naj)bitnijih tržišta smanjena, prvenstveno u Njemačkoj i Austriji. Prethodne dvije godine smanjenje noćenja s njemačkog tržišta nadomještali su gosti iz srednjoeuropskih zemalja (Slovenija, Mađarska, Poljska). Međutim, sa smanjenjem cjenovne konkurentnosti i mijenjanjem preferencija gostiju, djelatnosti povezane s turizmom suočavat će se sa stalnim i kontinuiranim izazovima i nužnim brzim prilagodbama. Hrvatska se dugi niz desetljeća, percipirala kao (jeftina) destinacija sunca i mora, s tradicionalnim vjernim (obiteljskim) gostima što se polako mijenja, ne samo na strani ponude, već i na strani potražnje.
